Posebna zamka za prebrze vozače postala je Jadranska magistrala, na kojoj od Rijeke do Dubrovnika vreba oko 40 kamera!
Kamere za nadzor brzine koje je policija počela postavljati
prije nekoliko godina, pokazale su se efikasnima i
isplativimate je ove godine vjerojatno zbog toga njihov broj
drastično povećan.
Zanimljivost u toj ‘eksploziji’ postavljanja novih kamera
nije što se njihovo žarište postavljanja baziralo uokolo
turističkih dijelova Hrvatske, duž jadranske obale i putevima
koji vode ka moru. Ono što je tu zanimljivo je da su vozači koji
putuju autocestom i dalje ostali pošteđeni ovakvog strogog
policijskog nadzora, a oni koje se odluče za alternativne puteve
gotovo da ne mogu zaobići neku od ‘policijskih zamki’.
Tako će vas primjerice na staroj cesti D1 (od Zagreba do
Splita) dočekati 13 fiksnih kamera, a na Jadranskoj
magistrali čak njih 31, te je time put od Rijeke do granice s
Crnom Gorom postao prava zamka za prebrze vozače, pogotovo u
predjelu od Zadra prema Šibeniku, gdje su i najgušće postavljene,
piše portal automobili.hr.
Dva nova tipa kamera kojima se ništa ne može
sakriti
Kako navodi Auto Start, na neke lokacije postavljena je
ruska kamera Cordon-M4, koja može kontrolirati sve
automobile u četiri trake, bez obzira na to u kojemu se oni
smjeru kreću. Kamera Gatso T-Series prati čak 32 vozila
na šest traka.
Vrijednost jedne kamere je oko 330 tisuća kuna, a cijena svakoga
kućišta oko 31 tisuću kuna. Ukupna vrijednost svih instaliranih
kamera, kućišta i stupova je gotovo 24 milijuna kuna.
Glavni cilj je i dalje punjenje proračuna
Kao što je to uvijek i do sada bilo, kućišta za kamere ima puno
više nego samih kamera, tako da nikada ne možete biti sigurni da
li je na određenoj poziciji kamera koja snima ili samo prazno
kućište, te uvijek morate biti na oprezu, pogotovo s ovim novim
kamerama kojima očito ništa više ne može promaknuti.
U cijeloj ovoj priči pohvalna stvar je to da su nove pozicije
kamera postavljene uz naseljena mjesta, no ono što i dalje nije u
redu, je činjenica da i dalje ne postoji nikakva oznaka (prometni
znak) koja bi najavljivao i upozoravao na postojanje kamere za
snimanje i nadzor brzine, iz čega bi se moglo zaključiti kako
kamere nisu postavljene zbog prevencije prebrze vožnje, već zbog
punjenja proračuna.
U prilog ovoj teoriji ide i činjenica da su kamere većinom
postavljene na lokacijama s najvećim prometom, a, podsjećamo,
kazne za prekoračenje brzine u naseljenome mjestu su od 300 do
15.000 kuna i 60 dana zatvora.
Kamere trebaju biti označene
Sudski vještak za cestovni promet Goran Husinec
smatra da kamere trebaju biti označene – tako se ubire manje
novca jer ljudi paze što rade. Uostalom, povećanje sigurnosti je
glavni cilj ovakvih kamera, kažnjavanje je samo sekundarni efekt,
zaključuje Husinec.