Hrvatski građani u prosjeku voze automobile starije od deset godina, što negativno utječe na sigurnost prometa te je Hrvatska sa 77 poginulih na milijun stanovnika pri vrhu ljestvice među zemljama Europske unije
Najbolje automobile voze, kao što znamo, političari, koji osim
što javnim novcem kupuju aute premium marki, svako toliko potpuno
obnove vozni park pa, osim o troškovima, ne moraju brinuti
ni za svoju sigurnost. S druge strane su obični
građani koji, osim što teško dolaze do novca potrebnog
za novije vozilo – uštedjeti takav iznos nije lako, a krediti su
skupi, plaćaju i cijeli niz poreza i naknada koje idu uz
takvu kupnju.
Više od četvrtine vozila starijih od 10 godina bilo je
neispravno
Doc. dr. sc. Željko Šarić s Fakulteta prometnih
znanosti kaže da starija vozila, osim što su nerijetko tehnički
neispravna, imaju i slabiju sigurnosnu opremu pa su njihovi
vozači ugroženiji kada dođe do nezgode.
‘Prosječna starost vozila kategorije M1 (Motorna vozila za
prijevoz osoba koja osim sjedala za vozača imaju još najviše 8
sjedala) je u 2018. godini bila 12,6 godina, dok je ukupna
prosječna starost vozila svih vrsta bila 13,7 godina. Naravno da
starost vozila utječe na sigurnost cestovnog prometa jer logično
je da starija vozila imaju i veću mogućnost nastanka kvarova, što
se može vidjeti i iz statističkih pokazatelja prema kojima je
više od 27% vozila starijih od 10 godina prilikom registracije
bilo tehnički neispravno.
Osim toga, starija vozila nisu u tolikoj mjeri opremljena
suvremenim sustavima aktivne i pasivne zaštite, čime su vozač, a
i ostali sudionici u prometu, znatno ugroženiji u slučaju
incidentnih situacija. U prilog tome ide i statistika koja govori
da je u 2018. godini u prometnim nesrećama u više od 80%
slučajeva bilo uključeno barem jedno vozilo koje je starije od
pet godina’, kaže dr. sc. Šarić.
Prošle godine na hrvatskim cestama bilo je oko 1,7 milijuna
vozila, od kojih je 1,14 milijuna bilo staro 10 i više godina,
dok je tek nešto više od 11 posto, odnosno 186 tisuća, bilo u
kategoriji od dvije do pet godina, a 102 tisuće, odnosno oko 6
posto, starosti do jedne godine.
Kupci vozila prošle godine platili 1,3 milijarde kuna
posebnog poreza
Osim PDV-a od 25 posto, kod kupnje automobila plaća se i posebni
porez na motorna vozila koji se plaća i na nove i na
rabljene automobile. Prema podacima Carine, odnosno Ministarstva
financija, kupci vozila prošle su godine na ime ovog poreza
uplatili oko 1,3 milijarde kuna. Od tog iznosa su kupci
novih vozila platili 678 milijuna kuna, dok su kupci rabljenih
vozila platili 573 milijuna.
Prosječan iznos posebnog poreza, kada su u pitanju nova vozila,
prošle godine iznosio je 10.773 kune. Kod rabljenih osobnih
vozila prosječan iznos bio je 6.970 kuna. Radi se o iznosima koji
nisu zanemarivi i koji bi, pogotovo kada su u pitanju
rabljena vozila, nekome omogućili za koju godinu noviji
automobil.
Iz Carine kažu da se hrvatski sustav posebnog poreza na motorna
vozila bazira na kombinaciji vrijednosti vozila i njegove
ekološke prihvatljivosti, piše portal index.hr.
Carina: Oporezujemo na osnovu vrijednosti i
ekologije
‘Vezano za posebni porez na motorna vozila, Republika Hrvatska
primjenjuje registracijski sustav oporezivanja motornih vozila
(posebni porez na motorna vozila) koji se plaća jednokratno
prije prve registracije vozila u RH. Takav porezni oblik
primjenjuje još 17 država članica Europske unije. Uz
registracijski porez, države članice EU-a primjenjuju i
cirkulacijski porez, odnosno godišnji porez na motorna vozila,
kakav ima Njemačka, koji je utemeljen na kombinaciji zapremine
motora u kubičnim centimetrima i emisiji CO2.
Oporezivanje motornih vozila u EU nije harmonizirano i države
članice imaju relativno visoku slobodu u oporezivanju, uz
poštivanje načela pravne stečevine i odredbi Lisabonskog ugovora.
Naš sustav oporezivanja PPMV-om je kombiniran (sadrži vrijednosnu
i ekološku komponentu). Vozila koja imaju veće emisije ugljičnog
dioksida imaju veće porezno opterećenje, kako je slučaj i u svim
državama članicama EU-a koje primjenjuje emisiju CO2 kao
kriterij za oporezivanje’, navode u Carini.
‘Republika Hrvatska zadnjih nekoliko godina kontinuirano
smanjuje naglasak na oporezivanju po vrijednosnom kriteriju, o
čemu svjedoči i nedavno donesena Uredba o načinu izračuna i
visinama sastavnica za izračun posebnog poreza na motorna vozila
koja je stupila na snagu 1. siječnja 2019. godine. Treba
naglasiti da se također kontinuirano smanjuje prosjek godina
starosti unesenih rabljenih vozila koji je sada oko sedam
godina.
Oporezivanje vozila u svakom slučaju treba gledati u
ukupnosti, odnosno potrebno je promatrati ukupan utjecaj svih
poreznih oblika i naknada koje se vežu uz korištenje vozila.
Dakle, uz registracijski i godišnji porez, potrebno je uzeti u
obzir i druge poreze, poput poreza na automobilsku odgovornost,
poreza na plaću u naravi i tome slično’, stoji u odgovoru
Carinske uprave.
Porezno rasterećenje pomoglo bi obnovi voznog
parka
Vlasnici automobila uz poreze pri kupnji automobila plaćaju
i porez na motorna vozila na tehničkom pregledu koji
obavljaju svake godine, kao i posebnu naknadu za okoliš, naknadu
za ceste.
Poreze i naknade plaćaju i u svakoj litri goriva, poput naknade
za ceste (ponovno), kao i naknade za željeznicu pa, uz PDV i
trošarine, sama cijena goriva čini manji dio ukupne cijene koja
se plaća na crpkama.
Nije teško zaključiti da bi porezno rasterećenje vozača
doprinijelo boljem stanju voznog parka na hrvatskim cestama.