U poodmakloj fazi nabave novih je 59 fiksnih uređaja za nadzor brzine kretanja vozila te 122 kućišta, odnosno ormara u koje se postavljaju ti uređaji...
Zadnja dva-tri mjeseca naveliko se piše o brojnim kamerama za
nadzor brzine vozila koje su ‘posijane’ po mnogim prometnicama
diljem Hrvatske.
Večernji list je iz Službe za odnose s
javnošću MUP-a dobio službeni odgovor da trenutačno u Hrvatskoj
raspolažu s 28 fiksnih uređaja za nadzor brzine kretanja vozila
koji se razmještaju između 62 kućišta i da je u poodmakloj fazi
nabava novih 59 fiksnih uređaja za nadzor brzine kretanja vozila
te 122 kućišta/ormara u koja se postavljaju ti uređaji, čini nam
se da to baš i nije tako.
Zašto? Zato što lokacije za koje u MUP-u navode da će biti
iskorištene za postavljanje navedenih kamera odgovaraju
lokacijama koje su već ‘okićene’ novim napravama.
Uzmemo li za primjer PU Zadarsku ili pak PU Šibensko-kninsku,
brojne su prometnice na kojima se već mogu susresti novi uređaji.
Dakle, ili je sve već nabavljeno pa se postavlja ili se postavlja
ono što još nije do kraja dogovoreno. No, to je ipak dio kojim bi
se trebale baviti neke druge institucije.
Neminovno je da nadzor brzine vozila poprima jednu sasvim novu
dimenziju. Već nekoliko godina fiksni uređaji koriste se na
područjima PU Zagrebačke, PU Splitsko-dalmatinske, PU
Primorsko-goranske, PU Osječko-baranjske, PU Karlovačke i PU
Varaždinske, a nakon puštanja u pogon novog kontingenta uređaji
će biti na području dodatnih 17 policijskih uprava pa će uređaje
imati sve policijske uprave.
Novi uređaji dolaze od dva različita proizvođača i to Gatso
t-Serija RT4 i Simicon Cordon M-2. Prvi dolaze iz Švedske, a
drugi iz Rusije. Riječ je o uređajima koji imaju mogućnog
istovremenog mjerenja brzine 32 vozila koja se nalaze u istom
kadru.
Sustav radi kao Dopplerov radar, stoga uređaji mjere istovremeno
dvije prometne trake u dolasku i dvije prometne trake u odlasku.
Također imaju mogućnost automatskog očitavanja registarskih
oznaka vozila.
Važno je napomenuti neke razlike u odnosu na uređaje koji su se
do sada koristili. Novi su daleko slabije uočljivi, kako zbog
činjenice da su fizički manji tako i zbog toga što se postavljaju
puno više od tla.
Govorimo li o ruskom modelu, kućište je dugo 45 centimetara, te
je sprijeda, odnosno straga pravokutnog oblika dimenzija tek
17×18 centimetara. Pored toga, dok su se dosadašnja kućišta
postavljala na oko tri metra visine od tla, ova se postavljaju na
visini od barem 6-7 metara, a mogu i na visinu do 10 metara. Tako
da ako ne znate da bi na nekoj dionici mogla biti kamera, nema
šanse da je slučajno uočite. Ne zbog kamera, odnosno zbog kazne,
već zbog svoje i tuđe sigurnosti, uvijek vozite mudro te pazite
na sve sudionike u prometu.
Vrijednost novih uređaja je 23,738.432,50 kn
MUP nabavu novih uređaja za nadzor brzine kretanja vozila dijeli
na one koje će se koristiti u priobalju te na one za kontinent.
Za priobalje je predviđeno 25 kamera s
kućištima, a jedan primjerak stoji 329.137,50 kuna. Tu je i
dodatnih 50 kućišta, a svako stoji 31.887,50 kuna. Za ta kućišta
potrebno je i 19 stupova, a svaki košta 9887,50 kuna. Ukupno, za
priobalje je trošak 10,010.675 kuna.
Za kontinentalni dio predviđene su 34 kamere s
kućištima, pojedinačne vrijednosti 334.687,50 kuna, zatim dodatna
72 kućišta, svaki po 30.060 kn te isto tako 19 stupova jedinične
cijene 9687,50 kn. Tako se ukupno za kontinentalni dio namjerava
potrošiti 13,727.757,50 kuna.
Uskoro i manje divljanja na autocestama
Osim činjenice da će ubrzo mnoge gradske, odnosno prigradske i
magistralne ceste biti opremljene brojnim uređajima za nadzor
kretnje brzine vozila, za sada autoceste ostaju ‘povlaštene’.
Izgleda da će nakon završetka projekta pojačavanja broja uređaja
na lokalnim cestama krenuti s rješavanjem brojnih prekoračenja
brzina kretanja upravo na autocestama. I dok će prometna policija
za to kao i u dosadašnjim slučajevima koristiti fiksne uređaje,
koji će mjeriti brzinu u pojedinom trenutku, na autocestama će
ići i korak naprijed pa će koristiti i uređaje koji će mjeriti
prosječnu brzinu na pojedinim dionicama, što se već nekoliko
godina radi i u Italiji i Austriji.