Pravilnik se izravno tiče radarskih mjerila brzine, laserskih mjerila brzine, mjerila puta/vremena (detekcijska mjerila brzine), mjerila prosječne brzine (sekcijska mjerila brzine), mjerila brzine za praćenje
Kazne za prebrzu vožnju uvedene ove godine već uveliko uzimaju
danak i pune proračun. Prolazak kroz crveno se ne tolerira,
uvedeno je i kažnjavanje ‘vožnje na repu’. Osporite ako
možete fotografije iz kojih jasno proizlazi da ste baš vi
počinili djelo za koje vas se tereti i opako kažnjava.
U to ime evo i novina koje se tiču zahtjeva koja moraju
zadovoljavati mjerila brzine u cestovnom prometu. Konkretno i bez
okolišanja u javnu raspravu poslan je Prijedlog Pravilnika o
mjeriteljskim i tehničkim zahtjevima za mjerila brzine vozila u
cestovnom prometu, piše portal revijahak.hr.
Mjerila brzina u smislu tog Pravilnika su zakonita mjerila koja
mjere brzinu vozila u cestovnome prometu koja prolaze pored
mjerila. Tiče se to svih vozača! Što točno piše u tom Prijedlogu
pravilnika i njegovim dodacima?
Pravilnik se izravno tiče radarskih mjerila brzine,
laserskih mjerila brzine, mjerila puta/vremena (detekcijska
mjerila brzine), mjerila prosječne brzine (sekcijska mjerila
brzine), mjerila brzine za praćenje.
Ono što će vas sigurno zanimati su granice dopuštene pogreške za
mjerila brzine. One iznose: ± 3 km/h kod mjernih vrijednosti ≤
100 km/h te ± 3 % kod mjernih vrijednosti > 100 km/h.
Sigurnosna razlika kod mjerenja brzine za brzine do 100 km/h
iznosi 10 km/h, a za brzine veće od 100 km/h iznosi 10 %
zaokružena na veću vrijednost.
Naravno zanimljivo je i kako se mjerila brzine mogu se koristiti
kako bi se utvrdio prolazak vozila kroz crveno svjetlo. Prolazak
kroz crveno svjetlo utvrđuje se na temelju izmjerene brzine
vozila i vremena prolaska preko označene zaustavne linije.
Prolazak kroz crveno svjetlo dokumentira se dvjema fotografijama.
Prva fotografija pokazuje vozilo prije označene zaustavne linije,
dok druga fotografija pokazuje vozilo nakon zaustavne linije.
Obje fotografije osim vozila pokazuju i crveno svjetlo na
semaforu.
Mjerila brzine mogu se koristiti i za mjerenje udaljenosti između
vozila. Udaljenost između vozila određuje se na temelju izmjerene
brzine prvog i drugog vozila, te na temelju vremena koje je
potrebno drugom vozilu koje s vozi iza prvog da pređe točku na
kojoj je izmjerena brzina prvog vozila. Udaljenost između vozila
dokumentira se dvjema fotografijama koje se izrađuju tijekom
mjerenja brzine prvog i drugog vozila. Svaka fotografija
prikazuje brzinu vozila, međusobnu udaljenost i vremenski žig.
Kada se utvrđuje udaljenost između vozila, uzima se pozitivna
pogreška u korist vozača: 4 m pri brzini drugog vozila do 100
km/h te 4 % izmjerene udaljenosti vozila pri brzini drugog vozila
iznad 100 km/h.
Zanimat će vas sigurno i presretači. Kako bi se dokazala
izmjerena brzina mjerena mjerilom brzine za praćenje dostatno je
napraviti tri fotografije na temelju video zapisa i to: na
početku mjerenja, na kraju mjerenjate dodatna fotografija za
prepoznavanje vozila. Mjerenja se provode na dionicama od
najmanje 200 metara duljine pri brzinama do 10 km/h, ili najmanje
500 metara pri brzinama iznad 100 km/h.
Vozilo opremljeno mjerilom brzine za praćenje ne smije tijekom
mjerenja preteći nadzirano vozilo. Na kraju mjerenja udaljenost
između vozila opremljenog mjerilom brzine za praćenje i
nadziranog vozila mora biti jednaka ili veća od udaljenosti na
početku mjerenja.