Ako u zadnji čas ne dođe do revolucionarnog preokreta i Europska komisija ne odgodi primjenu rigorozne Odredbe o utvrđivanju standardnih vrijednosti emisije ugljikova dioksida za nove automobile i nova laka gospodarska vozila, od 1. siječnja 2020. godine suočit ćemo se s poskupljenjem novih vozila
Ovom odredbom Komisija od proizvođača automobila traži gotovo
nemoguće – da im prosječan automobil prodan na tržištu EU-a već
sljedeće godine emitira iznimno niskih 95 g/km ugljikova
dioksida. A ne uspiju li u toj nakani, slijede im paprene kazne
od 95 eura po svakom prekobrojnom gramu.
U kakvoj situaciji su proizvođači automobila najbolje oslikava
prosječna emisija novih automobila prodanih u EU-u tijekom 2018.
godine, koja je iznosila 120,6 g/km. Ponovi li se kojim slučajem
sličan rezultat u 2020. godini Komisiji će proizvođači na ime
kazni platiti ogroman novac.
Procjene stručnjaka govore o iznosu koji je između 20 i 35
milijardi eura. Ali još uvijek nije jasno na što Komisija
koristiti milijarde eura, koje prikupi kažnjavanjem proizvođača.
Proizvođačima će poseban problem predstavljati što se iznos kazni
obračunavati temeljem prodanih, a ne proizvedenih automobila.
Samim time, nikome ništa ne vrijedi što u ponudi ima izvedbe s
naprednom tehnologijom i niskom emisijom ugljikova dioksida, ako
ih nitko ne kupuje.
U međuvremenu inženjeri diljem svijeta intenzivno su radili na
poboljšanju u svrhu smanjenja emisije ugljikova dioksida, niz
proizvođača predstavio je i nove generacije motora, svakog dana
sve je bogatija i ponuda hibrida, plug-in hibrida i
električnih auta, no prosjek emisije ugljikova dioksida od
95 g/km još uvijek se čini nedostižnim.
Domaći trgovci na mukama
Kako sada preko noći ‘ekološke’ izvedbe učiniti privlačnim,
posebno one s emisijom ugljikova dioksida od samo 50 g/km, koje
prema Uredbi u 2020. vrijede kao dva, 2021. kao 1,67, a 2022. kao
1,33 prodanih auta pri izračunu prosječne emisije, kako je to
poticajno zamislima Komisija.
Na to pitanje odgovor ne mogu naći ni trgovci iz razvijenih
zemalja s jasnom vizijom razvoja ‘čistog’ prijevoza i
cjelogodišnjim programima poticaja pri kupnji elektromobila i
plug-in hibrida, pa kako će se onda u ovoj priči snaći domaće
snage. Naš Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost je
2018. godine poticao građane na kupnju elektromobila s mizernih
12 milijuna kuna, a ove s 19 milijuna kuna, što je razgrabljeno
brzinom munje. Najveći dio je otišao na električne bicikle, a tek
desetak na električne automobile.
I što u takvoj situaciju mogu napraviti domaći trgovci. Oni će se
sigurno naći u delikatnoj situaciji, ali u prvim mjesecima
primjene Uredbe i neće toliko obraćati pažnju. No nekom će se
‘upaliti lampica’ da je dug prema Komisiji nepodnošljiv i
crnji od najcrnjih predviđanja. Posljedice nije teško
predvidjeti, a jedini lijek protiv plaćanja kazni bit će često
forsiranje ‘ekoloških’ izvedbi, i to po cijenu da se na
njima i gubi novac. Odnosno da nema zarade…
Donekle, utješno po trgovce je što praksa pokazuje da je uz
promišljenu marketinšku strategiju, ali i dobru, privlačnu
cijenu, atraktivnima moguće učiniti i na prvu nezanimljive
modele. O tome mogu naučiti ponešto od kolega iz Toyote, koji već
godinama svoje kupce uspješno usmjeravaju prema izvedbama s
niskom emisijom ugljikova dioksida, nudeći kućne
‘poticaje’ pri kupnji hibrida. Takva strategija se pokazala
iznimno uspješnom i nema sumnje da će sljedeće godine Toyotinim
koracima krenuti i drugi trgovci.
Skuplji auto, veća marža
Nema sumnje da će trgovcima biti lakše ‘plivati’ u većim i
skupljim klasama, u kojima mogu računati s većom maržom. Računica
će tu postojati i uz dvadesetak grama ugljikova dioksida viška. S
druge strane, čini se da je malim i jeftinim autima, koji su i
dosad trgovcima služili samo za pumpanje brojki, a ne za neku
veliku zaradu, odzvonilo. Njihovi udjeli možda neće početi
slabiti odmah u startu, ali za koju godinu sigurno da…
Skupljim, tehnološki naprednijim izvedbama naruku ide i što su
njihovi kupci tradicionalno dubljeg džepa, pa im povećanje cijene
neće predstavljati neki veći problem. Prema nekim proračunima iz
inozemstva, cijena novog automobila već sljedeće godine u
prosjeku će porasti za 2,6 posto. U prvom trenutku to i ne zvuči
strašno, no treba uzeti u obzir da je to tek početak vala
poskupljenja.
Uredba propisuje da bi autoindustrija do 2025. godine trebala
smanjiti emisiju ugljikova dioksida za dodatnih 15 posto, dok bi
2030. smanjenje trebalo iznositi nestvarnih 37,5 posto. Razvoj
tehnologije kojom bi se zacrtani plan trebao ostvariti poprilično
je skup i neminovno je da će dio tog troška osjetiti i kupci.
Počevši već od sljedeće godine.
Trgovce u domaćim salonima, dakle, čeka još teža borba jer će
trebati uvjeriti kupca da mu se isplati kupiti novi automobil, a
ne okrenuti se, poput većine, rabljenim vozilima iz uvoza. Treba
ga uvjeriti u isplativost ulaganja u skuplji i tehnološki
moderniji model, ako ne već u plug-in hibrid ili elektromobil,
onda barem u dizelaša, kojem je kudikamo jednostavnije zauzdati
emisiju ugljikova dioksida, nego benzincu.
Međutim, nisu svi proizvođači u istom položaju i to zbog
različite prosječne mase njihove flote, čiji koeficijent
predstavlja svojevrstan korektiv pri izračunu ciljane
vrijednosti. Toyotina ciljana vrijednost iznosi 93 g/km ugljikova
dioksida, za BMW iznosi 102 g/km, a Volkswagen koncern se drži
oko prosječnih 95 g/km…
Kako bilo da bilo, teško da će itko izbjeći kazne. Neki su već
poput Fiat-Chryslera potpisali “kapitulaciju” tako što će svoju
emisiju ugljikova dioksida dijeliti s onom od Tesle. Međutim, za
tu uslugu FCA koncern će Tesli platiti za tri godine nestvarnih
1,8 milijardi eura…
Rabljena vozila će profitirati
Sklonost prema rabljenim vozilima iz uvoza nama Hrvatima nije
strana, tako da će rigorozno kažnjavanje svakog prekobrojnoga
grama CO2 kod novih automobila naše kupce dodatno gurnuti prema
rabljenima. Tijekom 2018. u Hrvatskoj je prodano 61.289 novih
automobila, dok je čak 80.648 rabljenih uvezeno.
Uredba Europske komisije ne odnosi se na rabljena vozila, pa će
njihova cijena još više odskakati u odnosu na one koje će biti
istaknute uz nove aute.
Kako piše portal slobodnadalmacija.hr, u problemima bi se
stoga mogli naći trgovci, od kojih se već sada traži da na lageru
drže i za probne vožnje nude slabo tražena električna
vozila, šalju mehaničare na skupa školovanja… Neki od njih će
prije ili kasnije shvatiti da im je bolje prodavati rabljene nego
nove automobile.