Nalazite li vlagu u vozilu, najvažnije je da pronađete baš sve njezine tragove, a zatim i uzroke za njezin nastavak i tek onda se bacite na rješavanje problema
Vlažna stakla u unutrašnjosti automobila posebno su čest problem
u zimskim mjesecima, no kao što to dobro zna većina vozača, ovog
fenomena nerijetko nismo pošteđeni niti u ostala godišnja doba.
Svatko od nas s njim se nosi na svoj način, pa se tako neki
uzdaju u snagu ventilacije, po mogućnosti potpomognute
klimatizacijskim uređajem, a neki su s vremenom razvili posebne
metode brisanja i sušenja stakala posebnim spužvicama, krpicama,
novinskim ili kuhinjskim papirom…, ili kombinacijom svega
navedenoga. I bez obzira u koju se skupinu ubrajali, većina
vozača o kondenzaciji zapravo prestane razmišljati čim osuši
stakla i nastavi s vožnjom. A ne bi bilo loše da se još malo
informiraju….
Za početak, kako bi shvatili koji je najbolji način da se riješe
ovog problema vozači bi se trebali upoznati s njegovim uzrocima.
Sasvim pojednostavljeno, kondenzacija se javlja u situacijama
kada postoji razlika u temperaturi i vlazi unutar vozila i izvan
njega odnosno kad hladna podloga (poput stakla) dođe u dodir s
vlažnim i/ili toplim zrakom. U praksi to najčešće postaje
primjetno kada u hladan auto zimi uđu putnici. Zrak koji oni
izdišu vrlo je topao u odnosu na unutrašnjost vozila te će se na
staklima vrlo brzo pojaviti primjetna vlaga. Što više putnika
uđe, jasno, ta će se pojava primijetiti brže i u izraženijem
obliku, a vozač će zatim posegnuti za nekom od već opisanih
metoda čišćenja…
Važno je, međutim, znati da se kondenzacija u automobilu može
pojaviti i bez prisutnih putnika, što upućuje na to da u vozilu
postoji neki drugi izvor vlage, jedan ili više njih. Primjerice,
vlaga će postati primjetna ako ste u autu zaboravili mokru majicu
ili neku drugu odjeću ili obuću nakon kiše, ili ako se mokri ili
namočeni tepisi nisu dovoljno dobro osušili. U tom je slučaju
jasno što treba učiniti: iz vozila je najvažnije izbaciti sve
uzročnike vlaženja i zatim ga temeljito osušiti, po mogućnosti
kombinacijom različitih metoda.
Neke od najboljih i najbržih rezultata za uobičajeno
odmagljivanje stakala daje korištenje klimatizacijskog uređaja,
konkretno njegove tipke za odleđivanje/odmagljivanje vjetrobrana.
Kombinacija tople struje i klime je dobitna jer AC sustav izvlači
vlagu iz zraka (to uostalom potvrđuje i lokvica vode koja je
uvijek primjetna ispod vozila u kojem radi klimatizacija), što
znači da se stakla neće imati čime zamagliti.
Što učiniti ako u automobilu nema klima uređaja, ili ako opisana
metoda ne daje zadovoljavajuće rezultate? Pomoći može korištenje
nekog od sredstava namijenjenih izvlačenju vlage iz zrak ili
temeljito provjetravanje i sušenje unutrašnjosti vozila. Pritom
je moguće koristiti sušilo za kosu (npr. za namočena sjedala) ili
ostaviti otvoreni automobil ili barem prozore na suncu na
nekoliko sati…
No, imate li vlage u vozilu, najvažnije je da pronađete baš sve
njezine tragove, a zatim i uzroke. Zamagljena se stakla vide, a
što je s vlagom u tepisima i ispod njih? U prtljažniku i prostoru
za rezervni kotač? Ako tamo niste dugo zavirili, odmah provjerite
ima li tragova vlage ili, još gore, vode. Ovo su u pravilu
najniži dijelovi vozila i ako negdje u automobil curi ili kapa
voda, što je moguće ako je primjerice riječ o starijem vozilu s
oštećenim ili napuklim gumenim brtvama vrata ili poklopca
prtljažnika, ona bi lako mogla završiti baš tamo.
Isto vrijedi i za sitne pukotine na farovima. Možda mislite da
vam one ne mogu naškoditi, ali kroz njih se u vozilo također može
uvući vlaga. Što to može značiti, ne treba posebno objašnjavati:
osim ‘limarije’ koja može stradati od korozije, još više
glavobolje vlasniku bi mogli stvoriti problemi sa strujom.
Nemali broj automobila, posebno novijih, na dnu prtljažnika ima
osjetljivu elektroniku, uključujući primjerice akumulatore i
ožičenje s raznim konektorima. Zato ne budite lijeni, nego
povirite tu i tamo ispod tepiha, ako djelujete na vrijeme mogli
biste se riješiti velikih problema, savjetuje portal revijahak.hr.