Na tržištu se danas može naći i sve više onih drugih 'majstora' koji za relativno malen novac, primjerice za oko 1000 kuna, samo našpricaju podvozje bitumenom, ali to obave bez ikakvog prethodnog čišćenja
Vremena u kojima smo strahovali od korozije već nakon koju godinu
korištenja novog automobila daleko su iza nas pa ih mnogi vozači
gotovo ni ne poznaju, no to ipak ne znači da hrđe na vozilima
više uopće nema. Jamstva na prohrđavanje i lak kod novih
automobila proizvođači danas u pravilu daju na šest, deset ili
čak 12 (odnosno tri ili pet godina za lak), i premda se čini da
su time svi eventualni problemi po tom pitanju riješeni, to nije
baš uvijek tako, piše portal revijahak.hr.
Za početak, treba znati što je točno pokriveno ovim jamstvom, jer
se to ne odnosi na svaku pojavu hrđe na vozilu, premda bi se tako
moglo pomisliti. Zato je posebno važno za svaku marku i model
vozila konkretno provjeriti koliko je trajanje spomenutog jamstva
i na što se ono točno odnosi. Primjerice, formulacija koju vole
koristiti mnogi proizvođači kaže da se pod prohrđavanjem
podrazumijevaju perforacije u karoseriji koje su s unutrašnje
probile na vanjsku stranu te su prouzročene pogreškama u
proizvodnji ili korištenim materijalima. Površinska hrđa, pak,
nerijetko se stavlja u isti koš s bojom pa u tom slučaju treba
računati s jamstvom od tri ili pet, a ne od 10 ili 12 godina.
Osim toga, neki od njih propisuju i što se točno smatra
karoserijom, pa pritom popisuju vrata i poklopce motora i
prtljažnika, ali s druge strane, pod nju ne priznaju dijelova
poput branika ili šarki… Dakle, i u ovom slučaju posebno je važno
čitati sva, pa i ona najmanja slova na jamstvenom listu. Dodamo
li svemu tome i činjenicu da se rabljeni, posebno od pet do deset
godina stari automobili danas unose i preprodaju više nego ikad,
posla za limare, ali i lakirere koji se bave sanacijom navedenih
i sličnih problema u dogledno vrijeme sigurno neće nedostajati.
Korozije se, dakako, ne treba panično bojati, ali i o njoj
svakako treba voditi računa, što uostalom potvrđuje i struka. O
svemu tome porazgovarali smo s iskusnim
limarom Dragom Novačićem, kojemu smo
postavili niz pitanja o tome može li se i kako prevenirati
nastanak korozije te što po tom pitanju treba napraviti vlasnik
automobila, zatim na koje sve ranjive dijelove automobila treba
obratiti posebnu pozornost, je li i kad isplativa zaštita
podvozja bitumenom, kako izgleda popravak dijelova koji su već
nagrizeni prvim tragovima korozije, kao i što može, da se
zaštiti, učiniti kupac rabljenog automobile…
– Kod korozije na karoseriji najvažnija je, u svakom slučaju,
rana preventiva, da ne ode predaleko. Isto tako, treba
napomenuti, obavezno je temeljito pranje vozila od svih nečistoća
i soli, uključujući i podvozje. Nadalje, bilo bi dobro i dva puta
godišnje odraditi poliranje karoserije ili premaz s voskom, kako
zbog ultraljubičastih zraka ljeti, tako i zbog naslaga soli i
kamenčića zimi – objašnjava Novačić.
Osim pranja koje je najvažnije, u slučaju pojavljivanja korozije,
dodaje, sva manja oštećenja treba sanirati što je ranije moguće.
Hrđu treba očistiti i područje premazati kvalitetnim
antikorozinom (pri čemu se najboljim u njegovoj praksi, kaže,
pokazao Convert od Wurtha), a sljedeći potezi zatim su
dvokomponentni epoksi temelj i premaz bojom.
Hrđa se, inače, najčešće pojavljuje po rubovima, odnosno na
mjestima spojeva dvaju limova, dakle na pragovima, rubovima
blatobrana ili haube, rubovima vrata… Nastanak korozije, osim
toga, mogu pokrenuti čak i najmanja oštećenja koja su nastala,
primjerice, od udarca kamenčića, a posebno je važno znati i
podatak da je, ako je automobil bio oštećen i popravljan, veća
vjerojatnost da će se na njemu početi pojavljivati prvi tragovi
korozije.
Što se tiče podvozja, opet vrijedi ista stvar, nakupine blata po
muldama sadrže vlagu i zbog toga mogu prouzročiti koroziju.
Drugim riječima, i ovdje čistoća znači pola posla. Na podvozju
stradaju mostovi, krakovi i opet spojevi karoserije. Zbog svega
toga, ističe stručnjak, nakon nekih deset godina gotovo je svaki
automobil dobar kandidat za temeljito pranje i čišćenje te
eventualnu zaštitu bitumenom.
Dakle, hrđu je potrebno temeljito očistiti, odnosno ukloniti sve
do čistoga, sasvim zdravog tkiva. Kod nekih je primjeraka,
nadalje, potrebno i mjestimično pjeskarenje (kod težih slučajeva)
ili barem čišćenje četkom (kod lakših slučajeva), kao i premaz
antikorozinom, odnosno dvokomponentnim temeljem te zaštita
bitumenom, a iznutra vosak.
Novačić se slaže da se uvozom sve više rabljenih automobila
izvana pojavljuju i sve češći problemi s hrđom kod lima te
oksidacijom u slučaju aluminija. Da kupci takvih vozila ne bi
ušli u velike gubitke umjesto da uštede, pametno je ciljani
automobil temeljito pregledati kod stručnog autolimara jer su
troškovi kvalitetne zaštite veliki. Ako se radi prema pravilima,
to je skup i vrlo zahtjevan posao koji moraju obavljati
isključivo stručnjaci.
No osim njih, upozorava, na tržištu se danas može naći i sve više
onih drugih ‘majstora’ koji za relativno malen novac,
primjerice za oko 1000 kuna, samo našpricaju podvozje bitumenom,
ali to obave bez ikakvog prethodnog čišćenja. Tako ne samo da ne
saniraju problem, nego ga samo zamaskiraju te samim time još i
unište mogućnost bilo kakvog naknadnog kvalitetnog popravka. Zato
je posebno važno kome ćete povjeriti obavljanje ovakvog i sličnih
poslova na limariji…