Bijeg s mjesta prometne nesreće i moralno je pitanje, ne pomoći unesrećenima, ne pozvati policiju ili hitnu medicinsku službu, sramotno je ponašanje
Postupanje nakon prometne nesreće nije samo kažnjivo po slovu
Zakona o sigurnosti prometa na cestama, to je i važno moralno
pitanje. Bijeg s mjesta prometne nesreće, pogotovo kad ima
ozlijeđenih osoba nehumana je akcija. Zakon je jasan i propisuje
kako se ponašati u teškim i lakšim prometnim nesrećama, pa u
članku 175 navodi:
‘Sudionik u prometnoj nesreći u kojoj je netko izgubio život ili
je ozlijeđen, dužan je ostati na mjestu prometne nesreće, s tim
što se može privremeno udaljiti samo radi pružanja pomoći osobama
ozlijeđenim u prometnoj nesreći ili ako mu je samom potrebna
liječnička pomoć, odnosno radi obavještavanja
policije, poduzeti sve što je u njegovoj moći da se otklone
nove opasnosti koje mogu nastati na mjestu prometne nesreće i da
se omogući normalan tok prometa te da nastoji da se ne mijenja
stanje na mjestu nesreće i da se sačuvaju postojeći tragovi, uz
uvjet da poduzimanje tih mjera ne ugrožava sigurnost prometa.
Također, sudionik u prometnoj nesreći dužan je obavijestiti
najbližu policijsku upravu ili policijsku postaju i vratiti se na
mjesto prometne nesreće i sačekati dolazak ovlaštene osobe koja
obavlja očevid. Pravna ili fizička osoba koja je obaviještena o
prometnoj nesreći u kojoj je neka osoba ozlijeđena dužna je o
tome odmah obavijestiti najbližu zdravstvenu ustanovu i
policijsku upravu, odnosno policijsku postaju’.
Sad slijedi i kazna za kršenje ovih odredbi, a ona je od 10.000
do 20.000 kuna ili kazna zatvora u trajanju do 60 dana za osobu
koje ne ostane na mjestu nesreće. Vozaču koji ne obavijesti
policijske službenike o prometnoj nesreći i ne ostane na mjestu
nesreće (ili se ne vrati na mjesto nesreće) izreći će se
zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom u trajanju od
najmanje 12 mjeseci. Vozaču motornog vozila se u evidenciju
upisuje i šest negativnih prekršajnih bodova ako je pravomoćnom
odlukom o prekršaju proglašen krivim za ovaj prekršaj, piše
portal revijahak.hr.
U nesrećama u kojima je samo materijalna šteta također postoje
pravila, a ona su propisana člankom 176.
Vozači, sudionici prometne nesreće, u kojoj je uzrokovana samo
materijalna šteta na vozilima, dužni su, ukoliko je to moguće,
odmah ukloniti vozila s kolnika, omogućiti nesmetano odvijanje
prometa, popuniti i potpisati Europsko izvješće o nesreći ili na
drugi način razmijeniti osobne podatke i podatke o vozilima.
Vozači iz ne smiju napustiti mjesto prometne nesreće dok nisu
popunili i potpisali Europsko izvješće ili na drugi način
razmijenili osobne podatke i podatke o vozilima. U slučaju
prometne nesreće samo s materijalnom štetom, kad na mjestu
nesreće nema vlasnika vozila ili vlasnika druge oštećene stvari,
vozač je dužan vlasniku vozila ili druge oštećene stvari ostaviti
podatke o sebi i vozilu kojim je uzrokovao prometnu nesreću.
Novčanom kaznom u iznosu od 500 kuna kaznit će se vozači ako
odmah s kolnika, ukoliko je to moguće, ne uklone vozila i omoguće
nesmetano odvijanje prometa.
Novčanom kaznom u iznosu od 3000 do 7000 kuna kaznit će se vozač
ako drugom sudioniku u prometnoj nesreći ili osobi vlasniku
oštećenog vozila ili druge stvari ne ostavi svoje podatke ili ne
popuni Europsko izvješće i napusti mjesto prometne
nesreće. Vozaču koji je proglašen krivim za navedeni
prekršaj izreći će se zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim
vozilom u trajanju od najmanje šest mjeseci. Vozaču motornog
vozila se u evidenciju upisuju tri negativna prekršajna boda ako
je pravomoćnom odlukom o prekršaju proglašen krivim za ovaj
prekršaj.
Za kraj, u Zakonu piše da osoba koja se zatekne ili naiđe na
mjesto prometne nesreće u kojoj ima ozlijeđenih osoba dužna je, u
okviru svojih znanja i sposobnosti, pružiti pomoć osobama
ozlijeđenim u prometnoj nesreći.