Ove godine zbog koronavirusa neće biti ljetnog poskupljenja cestarina
Hrvatske autoceste i Autocesta Rijeka – Zagreb, dvije državne
tvrtke koje upravljaju s 1112 kilometara autocesta, spojit će se
u jednu tvrtku, a odluka o tome trebala bi biti donesena na
sjednici Vlade ovaj tjedan. A tim spajanjem će se, kako doznajemo
u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, ukinuti i naplata
prolaza preko Krčkog mosta kojim trenutačno upravlja ARZ.
Mostarina bi se ukinula kad se provede spajanje HAC-a i ARZ-a,
odnosno za četiri ili pet mjeseci, no besplatan prijelaz preko
Krčkog mosta za sve moguć je i ranije, i to od 15. lipnja. A to
ranije ukidanje mostarine se razmatra, kažu upućeni, zbog
pandemije koronavirusa i time slabijih rezultata u turizmu koje
će Hrvatska imati ove godine, pa bi ukidanje naplate za prelazak
Krčkog mosta bila jedna od mjera za privlačenje što više gostiju
na Krk.
Jedina naplata mostarine
U Ministarstvu nas uvjeravaju da odluka o spajanju HAC-a i ARZ-a
i ukidanju mostarine nije predizborna i da već godinu i pol traže
model kako bi se mogla ukinuti jedina naplata mostarine u
Hrvatskoj. Vlada i resorni ministar Oleg
Butković, u čijoj je izbornoj jedinici Krčki most, bili
su pod posebnim pritiskom da ukinu mostarinu nakon što su ukinuli
naplatu prolaza kroz tunel Sveti Ilija. Spajanje HAC-a i ARZ-a
tako je, kažu u Ministarstvu, jedini model koji omogućuje
ukidanje mostarine.
Kreditori, naime, nisu dozvoljavali ARZ-u da to napravi jer
financije te tvrtke to ne bi mogle podnijeti. HAC, pak, gubitak
prihoda od mostarine može lakše podnijeti. Odluka o spajanju
dviju tvrtki, tvrde u Ministarstvu, nastavak je restrukturiranja
cestovnog sektora. Tako se očekuju velike uštede kroz jedinstvenu
javnu nabavu, bit će samo jedna uprava…
U Ministarstvu kažu da su pokušaji restrukturiranja cestovnog
sektora, posebno u dijelu autocesta, uglavnom bili neuspješni sve
do 2017. godine, kada je Vlada RH pokrenula projekt financijskog
i poslovnog restrukturiranja u sektoru cesta kako bi se postigao
održivi model poslovanja trgovačkih društava u vlasništvu RH koja
upravljaju autocestama i državnim cestama. Tako se, podsjećaju, u
prosincu 2017. tvrtka za održavanje i naplatu cestarine (HAC ONC)
pripojila HAC-u, čime su svi operativni poslovi održavanja i
naplate cestarine za ARZ ugovorom preneseni na HAC.
Tijekom 2018. i 2019. godine HAC je, navode u Ministarstvu,
proveo niz organizacijskih mjera i od 31. prosinca 2017. do 31.
prosinca 2019. smanjio broj radnika dobrovoljnim odlascima, čime
je za 10,5 posto smanjen ukupni broj radnika po kilometru
autocesta koje operativno održavaju. Operativni troškovi smanjeni
su šest posto.
U HAC-u je trenutačno zaposleno 2709 radnika, a ARZ zapošljava 43
osobe. Trenutna dugoročna zaduženost ARZ-a iznosi 4,5 milijarde
kuna. Godišnji prihodi od Krčkog mosta iznose oko 50 milijuna
kuna, a troškovi održavanja su 20-ak milijuna kuna. Dosad je
prelazak preko mosta bio slobodan za stanovnike Krka i okolnih
otoka, a taj dio troškove ARZ-u je pokrivala država. Ukupni
prihodi od cestarine ARZ-a su oko 650 milijuna kuna.
Ove godine će ipak biti puno manji zbog koronavirusa. Prijelaz
preko Krčkog mosta za osobna vozila izvan sezone stoji 35 kuna, a
ljetna tarifa je 10 posto skuplja. No ove godine zbog pandemije
neće biti ljetnog poskupljenja cestarine. HAC i ARZ lani su
zajedno “ubrali” nešto više od tri milijarde kuna od cestarine. U
Ministarstvu navode da će se objedinjavanjem upravljanja
autocestama u državnom vlasništvu, među ostalim, olakšati i
uvođenje novog sustava naplate cestarine.
Krčki most otvoren je 1980., a ARZ osnovan 1997.
godine
Krčki most otvoren je za promet 1980. godine. Zagovornici
ukidanja naplate mostarine kao argument za to navode da je
njegova gradnja odavno otplaćena. To je jedini objekt u Hrvatskoj
na kojem se naplaćuje prolaz. ARZ je pak osnovan 1997., i to zbog
zatvaranja financijske konstrukcije za građenje istoimene
autoceste.
U Ministarstvu napominju da su u to vrijeme zakonski okviri
upravljanja, građenja i održavanja autocesta bili znatno
drukčiji te da bez izdvajanja samostalnog društva nije bilo
moguće nastaviti gradnju ove autoceste. Odluka o koncesiji
donesena je na rok od 28 godina, međutim naknadno je koncesija
proširena na autocestu A7 Rupa – Rijeka, dionice pristupnih
državnih cesta i Krčki most te je produljena na 32 godine i 11
mjeseci. HAC je pak osnovan 2001. kad je Hrvatska krenula u
intenzivnu gradnju autocesta.