Vremenske (ne)prilike karakteristične za jesensko-zimski period zahtijevaju pojačani oprez na cestama, koji je dodatno nužan i zbog neodgovornog ponašanja brojnih vozača koji u prometu sudjeluju s neosiguranim i tehnički neispravnim vozilima
Ljeto je na izmaku pa je i to djelomično razlog zbog kojega
moramo početi razmišljati o vremenskim (ne)prilikama koje donose
jesen i zima, a koje zahtijevaju pojačani oprez na cestama. Kiša
i snijeg karakteristične su oborine za godišnja doba koja su pred
nama i koja donose mokre i skliske kolnike, zamagljena stakla ali
i smanjenu vidljivost, što direktno utječe na zaustavni put
vozila koji se sastoji od brzine kretanja ali i brzine reagiranja
vozača čime se značajno produžuje put kočenja u odnosu na
normalne vremenske uvjete.
Odgovorno ponašanje i pojačani oprez u jesensko-zimskom periodu
nisu uvijek garancija potpune zaštite, budući da naša sigurnost u
prometu direktno ovisi i o drugim sudionicima koji se, nažalost,
često ponašaju neoprezno i neodgovorno kršeći pritom zakon budući
da je auto osiguranje jedno je od obveznih osiguranja u Republici
Hrvatskoj i njegova je primarna svrha da pokrije svu štetu koju u
prometnoj nezgodi nanesete drugima. Unatoč tomu, na hrvatskim
cestama i danas prometuje čak 30-ak tisuća neosiguranih motornih
vozila, što ugrožava opću prometnu sigurnost, ali i uzrokuje
velike materijalne gubitke građanima, državnom proračunu ali i
drugim uključenim akterima.
U nastavku otkrivamo što svatko od nas može učiniti kako bi se
povećao stupanj prometne sigurnosti, ali i kako postupiti u
slučaju sudara koji za posljedicu imaju samo materijalnu štetu,
kao i u onim nesrećama s daleko težim i tragičnijim posljedicama
za vozače, suputnike ili pješake.
U jesen i zimi veće opasnosti na cestama
Jesen i zima kao promjenjiva godišnja doba od svih vozača
zahtijevaju više pažnje tijekom vožnje. Iz pretežno suhog ljeta,
ulazimo u vlažnu jesen i oštru zimu koje donose obilne količine
padalina koje se dugo zadržavaju na cestovnim površinama čime
otežavaju normalan tijek prometa, a vidljivost dodatno smanjuje i
učestala magla osobito karakteristična za kontinentalne krajeve.
Upravo zbog vremenskih (ne)prilika koje predstavljaju povećanu
opasnost za prometne nesreće, vozači moraju prometovati uz
pojačani oprez i koncentraciju, ali prije svega s osiguranim,
tehnički pregledanim i registriranim automobilima koji su jamstvo
sigurnijeg korištenja motornog vozila, stoga je svaki vlasnik
dužan prije uporabe vozila sklopiti ugovor o osiguranju i
obnavljati ga dok je prijevozno sredstvo u prometu.
Kazne za vozače
Za vozače koji upravljaju vozilom koje nije registrirano ili
kojem je istekla prometna dozvola propisane su novčane kazne do 2
tisuće kuna, dok je za nesklapanje ugovora o obveznom auto
osiguranju predviđena kazna od 5 do 50 tisuća kuna. Ako pak
skrivite prometnu nesreću upravljajući neosiguranim vozilom,
postoji rizik da za eventualnu prouzročenu milijunsku štetu
neograničeno odgovarate cjelokupnom imovinom. U Hrvatskoj se
unutar jedne kalendarske godine dogodi prosječno 35 tisuća
prometnih nesreća od kojih je njih 69% s materijalnom štetom. To
nas dovodi do zaključka kako su u najvećem broju slučajeva
posljedice prometne nesreće manje ili veće štete na vozilima iako
se, nažalost, događa i veliki broj prometnih nesreća s daleko
težim i tragičnijim posljedicama. Prema slovu zakonu, u slučaju
prometne nesreće u kojoj je uzrokovana samo materijalna šteta na
vozilima, ne postoji zakonska obveza obavještavanja policije o
nesreći, no važno je pridržavati se određenih koraka da biste
ostvarili pravo na naknadu štete temeljem auto osiguranja ali i
izbjegli dodatne kazne.
Što činiti u slučaju nesreće?
Sudjelovanje u prometnoj nesreći ubraja se u jedan od
najstresnije i najtraumatičnije događaje koje osoba može iskusiti
dok s druge strane predstavljaju i golem trošak za društvo u
cjelini budući da uzrokuju znatne ekonomske gubitke pojedincima i
njihovim obiteljima. Prema procjenama stručnjaka, materijalna
šteta uzrokovana prometnim nesrećama prelazi 8 milijardi kuna,
odnosno 2,3% hrvatskog BDP-a, dok su posredni gubici višestruki.
Ako je nastala samo materijalna šteta na vozilima, sudionici
prometne nesreće dužni su učiniti sljedeće:
– Potrebno je odmah ukloniti vozila s kolnika te omogućiti
daljnje nesmetano odvijanje prometa
– Ako vozila nisu u voznom stanju potrebno je upaliti sva
četiri pokazivača smjera
– Propisno obilježiti mjesto prometne nesreće sigurnosnim
trokutom na udaljenosti od najmanje 50 metara
– Ostati na mjestu prometne nesreće dok nisu popunili i
potpisali Europsko izvješće o nesreći ili na drugi način
razmijenili osobne podatke i podatke o vozilima
Preporuka je izmjeriti i kredom označiti mjesto prometne nesreće
te ga fotografirati iz veće i iz neposredne udaljenosti zajedno s
tragovima kočenja i automobilima koji su sudjelovali u nesreći. U
slučaju oprečnih mišljenja glede krivnje, sudara s
neregistriranim vozilom ili vozilom inozemne registracijske
oznake te u slučaju alkoholiziranosti vozača, vožnje bez vozačke
dozvole ili ako drugi sudionik odbija ustupiti osobne podatke i
ne sudjeluje aktivno u popunjavanju Europskog izvješća o nesreći
potrebno je odmah obavijestiti policiju.
Visoki iznosi šteta
U slučaju prometne nesreće s neosiguranim motornim vozilom,
oštećena osoba može podnijeti odštetni zahtjev Hrvatskom uredu za
osiguranje ili društvu za osiguranje (većina društava za
osiguranje u Hrvatskoj koja se bave osiguranjem od automobilske
odgovornosti ima svoje podružnice u mnogim većim gradovima u
Hrvatskoj) koji će žrtvi nadoknaditi štetu dok će se cijeli
isplaćeni iznos potraživati od vlasnika neosiguranog i
neregistriranog vozila koji je skrivio prometnu nesreću. Iznosi
šteta u takvim slučajevima ponekad znaju biti i veći od milijun
kuna, a vlasnici neosiguranih i neregistriranih motornih vozila
nerijetko moraju dati svoju višegodišnju ušteđevinu, prodati
automobil ili nekretninu kako bi podmirili troškove. Ako je pak u
prometnoj nesreći netko izgubio život, teško je ozlijeđen ili je
nastala veća materijalna šteta, sudionici takve prometne nesreće
dužni su obavijestiti policiju, pozvati liječnika te ostati na
mjestu nesreće. Preporuka je i da sudionici prometne nesreće s
tragičnim posljedicama nastoje ne mijenjati stanje na mjestu
nesreće te da poduzmu sve što je u njihovoj moći odnosno
mogućnosti da se otklone nove opasnosti koje mogu nastati.
Pozitivan trend smanjenja broja prometnih
nesreća
Osim pojačanog opreza u prometu i tehničke ispravnosti vozila,
uvjet bolje sigurnosti na cestama svakako je i obvezno auto
osiguranje čija je primarna svrha pokriti svu štetu koju u
prometnoj nezgodi nanesete drugima. Nažalost, i danas se na
hrvatskim cestama nalazi 30-ak tisuća neosiguranih vozila koja su
u pravilu tehnički neispravna, a posljedice prometnih nesreća u
kojima sudjeluju su u većini slučajeva teže i financijski gledano
skuplje. Na sreću, u Hrvatskoj su brojke stradalih iz godine u
godinu manje, čemu su uvelike doprinijele i društveno odgovorne
kampanje poput zajedničkog projekta Hrvatskog ureda za osiguranje
i Ministarstva unutarnjih poslova ‘STOP neosiguranim vozilima’.
Ova kampanja aktivno se provodi na lokalnom i nacionalnom nivou
od 2009. godine i dio je Nacionalnog plana sigurnosti cestovnog
prometa RH od 2021. do 2030. godine. Kampanja ‘STOP neosiguranim
vozilima’ pokrenuta je s ciljem smanjenja broja neosiguranih
motornih vozila i broja prometnih nesreća u kojima sudjeluju
neosigurana motorna vozila, a da je polučila ogroman uspjeh bilo
je jasno već u prvoj godini provedbe kada su štete na
neosiguranim vozilima smanjene za čak 75%, dok je u narednih 13
godina kampanje broj neregistriranih i neosiguranih motornih
vozila smanjen s 300-tinjak na 30-ak tisuća. Više informacija o
nastavku kampanje dostupno je na službenoj stranici projekta.
Sadržaj omogućio Hrvatski ured za osiguranje.