Prebrza vožnja na našim cestama lani je dovela do 103 poginula i 3287 ozlijeđenih, a smrti 53 osobe kumovao je alkohol

Ukupno 31.453 prometne nesreće MUP je evidentirao tijekom protekle godine, od čega je 22.307 nesreća s materijalnom štetom, 8883 nesreća s ozlijeđenim osobama te 263 prometne nesreće s poginulim osobama. U tim su prometnim nesrećama 292 osobe poginule, 2610 ih je teško, a 9308 lakše ozlijeđeno. Među poginulima je i desetoro djece u dobi do 14 godina - dvoje u svojstvu vozača (bicikl, romobil…), šest ih je poginulo dok su se prevozili kao putnici u vozilu te dvoje kao pješaci. Ovi podaci potvrđuju raniju spoznaju da većina djece gine u automobilima svojih najbližih, najčešće roditelja, s kojima bi trebali biti najsigurniji. No, ona to nisu jer vozači djecu često prevoze na nesiguran način, bez da ih vežu sigurnosnim pojasom, bez korištenja sigurnosne sjedalice ili postolja.

U lanjskim prometnim nesrećama teško je ozlijeđeno 106 djece (31 u svojstvu vozača, 30 u svojstvu putnika te 45 u svojstvu pješaka). Također, lakše je ozlijeđeno 583 djece: 78 dok su vozili (pretpostavljamo, bicikl ili romobil), 357 u svojstvu putnika i 148 pješaka. Od 292 poginule osobe, njih 53 poginulo je u prometnim nesrećama u kojima su vozači bili pod utjecajem alkohola. U 2021. godini, doznajemo iz MUP-a, evidentirano je 1389 prometnih nesreća s nastradalim osobama u kojima su vozači bili pod utjecajem alkohola. Uz navedene 53 poginule osobe, još su 1874 ozlijeđene.

Sadržaj se nastavlja...

Među okolnostima koje su prethodile prometnim nesrećama, kod sudara s najtežim posljedicama izdvaja se brzina neprimjerena uvjetima. Ona je dovela do 103 pogibije u prometu te do 3287 ozlijeđenih. Nepropisna brzina prethodila je nesrećama u kojima je još deset ljudi poginulo, a 422 osobe su ozlijeđene. Nesreća kojima je prethodila prebrza vožnja lani je bilo ukupno 2823, s ukupno 113 poginulih. Dakle, gotovo svakog trećeg stradalog lani je ubio prebrzi vozač. Nepropisno pretjecanje krivo je za 17 smrti u prometu, dok su vozači koji nisu poštivali prednost prolaza u 1492 izazvane nesreće uzeli 16 života. U tim je prilikama 2376 osoba ozlijeđeno.

Daleko više nesreća dogodilo se zbog otimanja prednosti, no nesreće kojima je prethodilo nepropisno pretjecanje češće su završile smrću i teškim ozljedama sudionika jer se one u pravilu događaju pri većim brzinama. Nepropisno kretanje vozila na kolniku odnijelo je 74 života. U 421 prometnoj nesreći kojoj je prethodilo nepropisno uključivanje u promet devet je osoba poginulo, a još ih je 494 ozlijeđeno. Pogledamo li vrste najtežih prometnih nesreća, najviše je poginulih u sudaru vozila u pokretu, a tako je bilo i godinu dana ranije.

U odnosu na 2020., zabilježen je uzlazni trend od 23,7%. U takvoj vrsti sudara život je lani izgubilo 112 osoba, a 6605 ih je ozlijeđeno. Pri tome je najviše osoba (69) poginulo kad su se sudarila vozila iz suprotnih smjerova. Slijedi bočni sudar, u kakvome je 26 osoba izgubilo život, ali ih je najviše (2264) ozlijeđeno. Pri vožnji u slijedu, odnosno jedan iza drugoga, lani je bilo 13 poginulih i 2120 ozlijeđenih.  Slijetanje vozila s ceste druga je na rang listi vrsta nesreća u kojima se gubi najviše života – njih 93, uz 2381 ozlijeđenu osobu. Treće neslavno mjesto s 37 poginulih i 1179 ozlijeđenih osoba drži nalet na pješaka.

Zabrinjava i trend rasta broja teških prekršaja koji su prethodili nesrećama s najviše poginulih i ozlijeđenih. Primjerice brzina neprimjerena uvjetima zabilježena je u 14,5% više slučajeva, a nepropisno pretjecanje bilježi rast od 22%, kad je riječ o okolnostima koje su prethodile teškim prometnim nesrećama.