Miroslavu Buniću sudi se i u Zagrebu, zajedno sa Čehokom, Horvatom i Vitezom, u slučaju Karingtonka.

Miroslav Bunić, nekadašnji predsjednik uprave tvrtke Zagorje-Tehnobeton, a danas prokurist, na Županijskom sudu u Varaždinu nepravomoćnom presudom osuđen je na dvije godine zatvora. 

Presuda je djelomično uvjetna, tako da Bunić godinu dana mora provesti u zatvoru, a drugu godinu neće morati ako u roku od dvije godine nakon izdržavanja kazne ne počini novo kazneno djelo. 

Zlouporaba povjerenja u gospodarskom poslovanju

Buniću se sudilo za kazneno djelo protiv gospodarstva, zlouporabom povjerenja u gospodarskom poslovanju. 

Proglašen je krivim što je u gospodarskom poslovanju povrijedio dužnost zaštite tuđih imovinskih interesa i na taj način onome o čijim se imovinskim interesima dužan brinuti prouzročio znatnu štetu.

Dionice preko VABA banke

Konkretno, riječ je bila o događanjima iz 2007. godine. Prema presudi, Bunić je 17. prosinca 2007. kao direktor trgovačkih društava Zagorje i Zagorje-Tehnobeton, sklopio u ime Zagorja kupoprodajni ugovor s VABA bankom. Tim ugovorom Zagorje je kupilo od VABA banke 410.000 dionica Zagorje-Tehnobetona, a cijena je bila 56.375.000 kuna (137,50 kuna po dionici).

No, ranije te godine, 9. srpnja 2007., na glavnoj skupštini Zagorje-Tehnobetona Bunić je donio odluku o povećanju temeljnog kapitala tog društva izdavanjem novih 410.000 dionica društva kao privatno izdanje, koje je upisala i uplatila VABA banka za cijenu od 51.250.000 kuna (125,00 kuna po dionici). 

Isključeno pravo prvenstva

Pritom je isključeno pravo prvenstva tvrtke Zagorje, koje je bila jedini osnivač i dioničar Zagorje-Tehnobetona, na upis tih dionica.

Stoga je Zagorje kasnije VABA banci platilo dionice 5.125.000 kuna više nego da ih je steklo temeljem prava prvenstva. 

Šteta od 6,3 milijuna kuna

S osnova tečajnih razlika i plaćenih kamata po kreditima koji su odobreni Zagorju za kupnju dionica, društvo je platilo 1.199.017,27 kuna više nego da se kreditno zadužilo za iznos od 51.250.000 kuna.

Tako je nastala ukupna šteta za Zagorje u iznosu od 6.324.017,27 kuna, ustvrdila je sutkinja Ljiljana Kolenko.

Operacija Cement

O slučaju su svojevremeno pisali i nacionalni mediji, dajući joj naziv 'operacija Cement' i povlačeći paralele s 'aferom Spice'. 

Svojim radnjama, objavio je tako Večernji list, Bunić je želio istisnuti ostale dioničare Zagorja i dokopati se većinskog vlasničkog paketa. 

- Bunić je do 2007. godine bio samo jedan od deset glavnih dioničara Zagorja, zajedno s direktorima sektora u tome poduzeću. U srpnju te godine, kao jedini član Skupštine Zagorje-Tehnobetona, u tajnosti donosi odluku o dokapitalizaciji tvrtke, u kojoj će sudjelovati jedino Vaba kao institucionalni investitor. Za 51 milijun kuna Vaba postaje vlasnikom 50,6 posto dionica ZT-a, najvrednijeg člana holdinga - podsjetio je tada nacionalni dnevnik.

Prijava i Hanfi

Kada su ostali dioničari doznali za taj potez, protiv Bunića su podnijeli kaznenu prijavu i prijavili su ga Hanfi. Smatrali su da su oštećeni i oni i holding, koji je preko noći izgubio upravljačka prava u Zagorje-Tehnobetonu. 

- Nakon toga Bunić sklapa novi ugovor s bankom, prema kojemu ona udjel u Zagorje-Tehnobetonu vraća Zagorju za šest milijuna kuna veću cijenu od one po kojoj je kupila 'dokapitalizirane' dionice - pojašnjava Večernji list.

Iznosi se i da je Hanfa utvrdila da je Vaba 'dokapitalizirane' dionice pohranila na skrbničkome računu za Zagorje pa zapravo i nije bila institucionalni investitor, čime je prekršen Zakon o tržištu vrijednosnim papirima.

Struktura vlasništva Zagorja

U ovome trenutku 30,83% dionica Zagorja, koje je u stečaju, drži Marijan Petrić, dok Miroslava Bunića nema na popisu. No tu je zato njegova tvrtka Varaždinski holding s 9,76%, Andro Bunić ima 18,73%, a tvrtka Max Bögl International 28,48%... 

Večernji list u svom članku iz 2010. godine piše i o uspješnim poslovnim rezultatima holdinga, no navodi da 'bolji poznavatelji situacije u građevinskoj branši kažu kako dio uspješnosti duguje dobrim vezama u političkim krugovima'.

Suđenje u slučaju Karingtonka

Vezana vijest:

PRAVOSUDNE VRATOLOMIJE SLUČAJ TEHNOBETON Suđenje Čehoku i ostalima vraća se na početak. Osim ako se do kraja godine ne izglasa novi zakon

Miroslavu Buniću na Županijskom sudu u Zagrebu sudi se upravo u jednom takvom slučaju, zajedno s Ivanom Čehokom, Zlatkom Horvatom i Stankom Vitezom. 

Riječ je o optužnici koja Čehoka i Horvata tereti za zlouporabu položaja i ovlasti te za primanje mita, Bunića za poticanje na zlouporabu položaja i ovlasti te za davanje mita, a Viteza za primanje mita.

Taj slučaj u medijima se naziva 'slučaj Tehnobeton' ili 'slučaj Karingtonka'. Naime, upravo stanove u zgradi u Varaždinu koja nosi taj nadimak Čehok i Horvat dobili su, prema optužnici, kao protuslugu za pogodovanje tvrtkama kojima je upravljao Miroslav Bunić.