Kako neslužbeno doznajemo, na teren bi dodatno trebali izaći i inspektori iz Zagreba.
Javnost čeka službeni odgovor na pitanje kako je došlo do požara
na odlagalištu otpada u Totovcu, koji je jučer u
poslijepodnevnim satima buknuo na tome mjestu.
Kako neslužbeno doznajemo, na teren bi dodatno trebali izaći i
inspektori zaštite od požara iz Zagreba.
No ono što je bitno je da požar inicijalno nije nastao na
baliranoj plastici koja je odložena na odlagalištu. Naime, takav
se dojam mogao steći temeljem informacija koje su govorile da u
Totovcu gori plastika.
Plastika jest gorjela, ali, kako neslužbeno doznajemo, prvo se
zapalila jedna od otvorenih ploha odlagališta na kojima se odlaže
mješoviti komunalni otpad. Tek je potom ta vatra zahvatila
plastiku.
Ta se plastika nalazi na drugim plohama odlagališta i uzdignuta
je otprilike desetak metara od plohe iz koje je vatra
krenula.
Plastika je na odlagalište deponirana trajno, doznali smo. Dakle,
nije riječ o privremenom skladištenju, koje zakon omogućuje do
godinu dana.
Čakom privremeno plastiku skladišti na drugome
prostoru, u okviru sortirnice, a ova plastika koja je izgorjela
je deponirana trajno, kao i bilo koji drugi mješoviti
otpad.
Razlog? Troškovi. Naime, za riješiti se te plastike Čakom bi
morao platiti od 700 do 1.050 kuna po toni. A te
je plastike sada tamo bilo oko 2.500 do 3.000
tona.
Neslužbeno mišljenje do kojeg smo došli govori da bi požar možda
još i sad bio aktivan da ne postoji sloj zemlje ispod plastike,
takozvani izravnavajući sloj. On plastiku razdvaja od
miješanog otpada s donje strane. Da to nije tako, vatra bi sasvim
sigurno zahvatila, rečeno nam je, i tu vrstu otpada u donjem
dijelu.
Veliki problem u gašenju požara bio je taj što vatrogasna vozila
nisu mogla pristupiti dovoljno blizu plamenu. Zbog toga je,
doznajemo, sveukupno utrošeno možda i 1.000 kubičnih metara
zemlje i usitnjenog građevinskog materijala koji je posipavan po
prehodno ugašenim dijelovima, kako bi vatrogasna vozila
mogla preko toga terena pristupiti požaru.
Zasad se najizglednijim uzrokom požara čini samozapaljenje.
Prostor je, naime, pod videonadzorom i špekulacije o podmetnutom
požaru čini se da ne stoje. Iako, naravno, kako nam je
objašnjeno, požar se može podmenuti i na druge načine – bacanjem
neke materije iz zraka, primjerice dronom, ili pak
stavljanjem određene materije u kantu za otpad koja kasnije može
izazvati zapaljenje.
Kao najvjerojatniji uzrok ipak se čini samozapaljenje. Neki pak
ne vjeruju u samozapaljenje smatrajući da nisu dovoljno visoke
temperature.
– Mogućnosti je mnogo, a miješani otpad može se sam zapaliti i
kad nisu posebno visoke temperature. Primjerice ako zrake sunca
padnu na ovalno staklo… Znate i sami da je lako upaliti vatru
na taj način. Ili ako se zapali upaljač bačen u mješoviti otpad.
Osim toga, svibanj je bio svjež i mnogi i dalje griju, a oni koji
koriste grijanje na drva još uvijek često bacaju pepeo u kantu za
miješani otpad. Ako unutra zaluta komad žara, koji zarobljen bez
kisika takav dođe do odlagališta pa tamo dođe u kontakt s
kisikom, i on može izazvati požar. Bilo je slučajeva da nam se
zbog toga i kamion zapalio. Dakle, postoji mnogo mogućnosti –
kaže nam naš sugovornik, dodajući da to naravno ne znači da se u
tim opisima krije uzrok, već da je to tek ilustracija što se sve
može dogoditi.
Javnost na društvenim mrežama iznosi mnoge teorije, čak i teorije
zavjere, u vezi uzroka požara (pa čak navodeći i ‘motive’), no za
konačan odgovor na pitanje što se točno dogodilo morat ćemo
pričekati službene rezultate istrage.