Matija Mikac, ispada iz rečenog na sudu, nije jedini koji je naštetio ugledu Čistoće. No jedino protiv njega tvrtka je podnijela tužbu.
Punih šest sati trajala je jučerašnja rasprava na Općinskom sudu
u Varaždinu u sporu između varaždinske tvrtke
Čistoća i aktivista Matije
Mikca.
Podsjetimo, Čistoća je Mikca tužila zbog povrede ugleda i časti,
što je učinio, kako se navodi u tužbi, svojim porukama izrečenima
na javnom prosvjedu početkom 2019. godine i napisima na
Facebooku.
Svoj iskaz jučer su dali direktor Čistoće Davor
Skroza i optuženi Matija Mikac, no
saslušanje nije dovršeno. Nastavak postupka, koji vodi
sutkinja Melita Šmentanec-Klarić, slijedi
5. ožujka.
Skroza je u svojem iskazu dao pregled cijelog sustava
prikupljanja otpada u Varaždinu i još 14 općina i gradova u
kojima Čistoća obavlja tu uslugu.
Podsjetio je da je u Varaždinu sustav primarne selekcije otpada
uveden još 2002. godine, kada je Čistoća bila radna jedinica
unutar Varkoma. Izdvojena je kao zasebno
poduzeće s početkom 2014. godine.
Pljačka i krađa
– Mene je kao odgovornu osobu Čistoće iznenadilo i pogodilo to da
se na javnom skupu uz tvrtku vežu riječi kao što su pljačka i
krađa. Da je riječ o meni osobno, možda ne bih reagirao, no ovdje
se radi o 113 zaposlenih. U takvoj situaciji vi morate zaštiti
tvrtku od daljnjeg neargumentiranog prozivanja i omalovažavanja.
Čistoću se neargumentirano proziva već gotovo dvije godine –
rekao je direktor tvrtke davajući iskaz na sudu.
Čistoća radi prema propisima
Ponovio je tvrdnje već ranije iznijete u javnosti da Čistoća radi
onako kako je propisano zakonima.
– To znači da se obračun mora raditi sukladno količini otpada, a
prije se moglo po članu domaćinstva. To je ukinuto još 2013.
godine. A kad je stigla nova Vladina uredba, koja je na snazi od
1. srpnja 2018., mi smo je pomno proučili, shvatili njenu poantu
i primijenili je – iznio je Skroza.
Cijena minimalne javne usluge
Dodao je da je određeno da kriterij za određivanje cijene
minimalne javne usluge mora biti takav da je ona ekonomski
održiva za sustav.
– Ne smije se cijena formirati ni po kvadatima stambenog prostora
ni po broju članova domaćinstva – kazao je direktor.
To je plastično objasnio na primjeru da ‘bakica od 85 godina u 25
kvadrata’ mora platiti istu cijenu mininalne javne usluge, dakle
fiksni dio cijene, kao i neka obitelj koja živi u daleko većem
prostoru. No napomenuo je nekoliko puta da to ne nalaže Čistoća,
već državni zakoni.
Razlika u cijeni između korisnika postiže se u onom varijabilnom
dijelu cijene, a to je vezano uz broj odvoza crne kante odnosno
miješanog komunalnog otpada, dodao je.
Iznio je i neke brojke. Tako je rečeno da je Čistoća 2019. godine
samo u Varaždinu prikupila 1.450 tona papira, a godinu prije
1.200 tona. Prikupila je i 850 tona plastike, a godinu prije 660
tona. Miješani komunalni otpad smanjen je s 10.155 tona, koliko
je bilo referentne 2015. godine, na 6.700 tona u 2019. godini.
– Nama je glavni cilj da osiguramo jedinicama lokalne samouprave
i građanima da djelatnost funkcionira i da se ispune ciljevi iz
Uredbe – iznio je direktor Čistoće na sudu, dodavši: – A tvrtka
koja posluje na pozitivnoj nuli proziva se za krađu i pljačku!
Fond za zaštitu okoliša
Kao jedan od bitnih problema sustava Skroza je istaknuo da Fond
za zaštitu okoliša ne ispunjava svoju zakonsku obvezu.
Naime, kako je rečeno, određeno je da će Fond osigurati da
komunalne tvrtke plastiku mogu bez naknade predavati ovlaštenim
koncesionirima, a troškove će financirati Fond. U ovome trenutku
to ne funkcionira pa Čistoća za odvoz plastike plaća 1.200 kuna
po toni, istaknuo je.
– Kad bi to funkcioniralo, smanjila bi se cijena minimalne javne
usluge za građane. No to nikad nije zaživjelo – rekao je direktor
Čistoće.
Mikčevog odvjetnika Hrvoja Petrića zanimalo je
je li Čistoća zbog tih okolnosti pokrenula ikakav postupak protiv
Fonda.
– U dva navrata uputili smo dopis s pitanjem kada će se početi sa
sufinanciranjem troškova prikupljanja plastike – odgovorio je
direktor. Na pitanje je li Čistoća možda pokrenula spor zbog
naknade štete, direktor je odgovorio negativno.
Poslovni ugled
Svjedočio je potom o tome kako su se sporne izjave Matije Mikca
odrazile na poslovni ugled Čistoće.
– Povećao se broj neplaćenih računa. Povećan je broj telefonskih
poziva službi za korisnike. Osobno sam imao neke neugodnosti, i
moja supruga isto. Radnike su pojedini građani počeli pratiti,
snimati, prozivati za nerad… Stvorila se negativna klima. Neki
građani dolazili su u firmu kako bi se obračunali s direktorom,
ali bili su spriječeni na porti. Čak su i neke druge komunalne
tvrtke tražile moju smjenu. Preko gradonačelnika se urgiralo da
se moram ispričavati, iako radim po zakonu – iznio je Skroza.
Pre-kom kod Čehoka
Na pitanje Mikčevog odvjetnika odgovorio je da je riječ o tvrki
Pre-kom iz Preloga. Odvjetnika je zanimalo i
zašto Čistoća nije tužila Pre-kom, ako je javno djelovanje
direktora te tvrtke štetilo poslovnom ugledu Čistoće, kako je
rekao.
– Nismo to napravili iz tog razloga što je gradonačelnik Preloga
s odvjetnikom i direktorom komunalnog poduzeća došao do
varaždinskog gradonačelnika i zatražio da se prestane s naše
strane i da se ‘ispričamo’ što radimo po zakonu. I da prihvatimo
obračun na način kako radi Pre-kom – odgovorio je Skroza, a
Petrić je uzvratio da mu nije jasna logika odgovora.
Telefonske pritužbe
Kazao je dalje Skroza, odgovarajući na Petrićeva pitanja, da nema
točna saznanja za koliko se povećao broj telefonskih pritužbi
nakon održanog prosvjeda 5. siječnja 2019. godine.
Također je rakao da broj poziva nije evidentiran.
Privatne stvari
Kakve neugodnosti su doživjeli on i njegova supruga, Skroza nije
želio govoriti, jer, kako je rekao, riječ je o privatnim
stvarima.
Odgovorio je tek da su policiji prijavljeni slučajevi u kojima su
doživjeli spomenute neugodnosti. Sudske postupke protiv tih osoba
nije podnijela ni Čistoća ni oni osobno, rekao je.
Obračun s direktorom
Nije Skroza znao precizno odgovoriti na pitanje tko je i kada
došao u Čistoću s namjerom da se obračuna s direktorom.
– Osoba je na porti bila zaustavljena. Datuma se ne sjećam, moram
pogledati u zapise. Za ime isto ne znam. Ne znam je li se osoba
uopće predstavila – rekao je direktor Čistoće.
Pritisak putem medija i društvenih mreža
Rekao je Skroza na sudu da se putem medija, društvenih mreža i
javnih prosvjeda radi pritisak na tvrtku.
Dodao je da su se u nekim medijima objavljivale slike grada s
kontejnerima punim smeća.
– Tražio se otpad pored kontejnera da se pokaže da on nije
skupljen. A 65% građana u stambenim zgradama ne vodi brigu o
svojem otpadu. Sva te nebriga onda se prebacuje na Čistoću. Čak
su nas krivili i za prepune košarice za otpad na zelenim
površinama, za što su zaduženi Parkovi. Kad vas
netko tako uhvati u klinč ili linč, odustanete od daljnjeg
objašnjavanja – rekao je Skroza.
Odvjetnik Petrić pitao je jesu li te fotografije koje su
objavljene falsificirane.
– Ne. Ali stalno se vrte jedne te iste fotografije. Koje ne
odgovaraju stvarnom stanju – odgovorio je Skroza.
Jesu li fotografije bile objavljivane i prije spornog prosvjeda
5. siječnja, direktor Čistoće nije mogao sa sigurnošću
odgovoriti.
Još o pljački i krađi
Mikčev odvjetnik također je pitao Skrozu u kojem dijelu govora na
prosvjedu 5. siječnja 2019. godine je Mikac spomenuo da bi
Čistoća bilo pljačkala bilo potkradala bilo varala građane, kako
je iznio u svome iskazu.
Tome pitanju usprotivio se Čistoćin odvjetnik Krešimir
Jelaković, rekavši da Skroza ni u jednom trenutku nije
citirao riječi s javnog skupa, već je govorio o ukupnosti i
smislu svih Mikčevih izjava koje su predmet tužbe.
Tužbe protiv ostalih
Skroza je također rekao da Čistoća nije podnijela tužbu protiv
nijednog drugog govornika na prosvjedu 5. siječnja 2019. ili na
kasnija dva prosvjeda.
Također nije podnijela ni protiv bilo kojeg građanina koji je
pisao negativno o tvrtki na društvenim mrežama.
Podsjetio je samo da je on osobno podnio jednu tužbu i da je ta
osoba uvjetno osuđena.
Varaždinci za Čehoka
Matiju Mikca i njegove odvjetnike zanimalo je zašto mu Čistoća
stavlja na teret napise na Facebook-stranici Varaždici za
Čehoka odnosno gdje je u tim napisima tvrtka pronašla da
su oni vezani uz nju.
Čistoćin odvjetnik ponovno se usprotivio tome pitanju, rekavši da
se sporni navodi iz tužbe mogu promatrati samo u njihovoj
ukupnosti, a ne pojedinačno.
Skroza nije odgovorio na to pitanje, rekao je samo: – Pozovite si
Čehoka.
Kasnije je, odgovarajući Mikcu na pitanje tiče li se Čistoće sve
što je on od 4. siječnja do 15. siječnja napisao ili izgovorio
‘bilo kome o bilo čemu’, rekao sljedeće:
– Znaš i sam što si pisao i koliko je ljudi tome dalo
podršku i da je to išli na štetu Čistoći.
Postoji li kakav dokaz da je to štetilo Čistoći, pitali su
Mikčevi odvjetnici.
– Ne znam što bih odgovorio na to pitanje. Prilično je jasno –
rekao je Skroza.
O PDV-u nije želio govoriti
Mikčevi odvjetnici Hrvoje i Ana Petrić postavili su Skrozi cijeli
niz pitanja vezanih uz problematiku obračuna PDV-a, no na većinu
njih Skroza nije odgovorio.
Rekao je da ne želi odgovarati na ta pitanja jer pitanje obračuna
PDV-a nije predmet ove tužbe.
Odvoz papira i plastike
Matija Mikac u svome je iskazu rekao da mu je
jedini cilj u njegovu djelovanju bio da se građanima smanje
cijene prikupljanja otpada.
Rekao je kako je, proučavajući kako je ustrojen sustav, našao da
je u Vladinoj Uredbi navedeno da korisnik usluga ne bi trebao
plaćati prikupljanje papira i plastike. To su mu, kaže, potvrdili
i u pisanom odgovoru iz Ministarstva.
– Ali jasno je bilo da je ta usluga uključena u fiksni dio
cijene. No u dopisivanju s direktorom Čistoće objašnjeno mi je da
je to zbog toga jer nema načina da Čistoća taj dio naplati od
Fonda za zaštitu okoliša, kako je predviđeno.
Analiza broja odvoza
Kad su mu rekli da se to ne može dirati, preostalo mu je,
objasnio je Mikac, da prouči odluku Gradskog
vijeća koja određuje broj odvoza.
– Htio sam vidjeti koliko smo udaljeni od zakonskog minimuma. Jer
Uredba definira minimalan broj odvoza za biootpad (jednom
tjedno), papir (jednom mjesečno) i miješani komunalni otpad
(svaka dva tjedna). Samo to – rekao je Mikac.
Prikupljene količine
Dodao je da je tada krenuo prikupljati i podatke o količinama
otpada u prethodnom razdoblju, za 2017. godinu.
– Utvrdio sam da je u Varaždinu prosječno bilo prikupljeno manje
od 5 kilograma papira po domaćinstvu i manje od 4 kilograma
plastike po domaćinstvu mjesečno – objašnjavao je Mikac.
Kasnije je, nastavio je, uzeo i podatke iz Skrozine prezentacije
na Gradskom vijeću, iz koje je izvukao podatke za prvih jedanaest
mjeseci 2018. godine.
– Pokazalo se i dalje da su brojke niske. Za papir je to bilo u
prosjeku 6,4 kilograma mjesečno po domaćinstvu, a za plastiku 3,5
kilograma – iznio je brojke tuženi.
Dva elementa za smanjenje cijene
– Našao sam dva elementa na koja bi se moglo utjecati te time
smanjiti cijenu usluge građanima. To je bio moj jedini cilj.
Prvenstveno sam se bavio izračunima za kuće – u svojem je iskazu
rekao Mikac.
Količinu papira koju je dobio izračunom stavio je u kantu i
ispalo je, kaže, da je napunio samo jedan njezin manji dio. Tako
je došao do zaključka da su volumeni spremnika za papir preveliki
za prosječne prikupljene količine.
– Gradska odluka predviđa 26 odvoza papira godišnje i ja sam se
zapitao treba li nam zaista volumen od 240 litara mjesečno za
papir.
Slično je bilo i s plastikom, nastavio je, koja se skuplja putem
vreća od 120 litara.
– Dajte ljudima dvije vreće i odvezite ih u jednom prolazu, dakle
smanjite broj odvoza – bio je Mikčev prijedlog.
Javno savjetovanje
To je, podsjetio je, i iznio i u javnom savjetovanju Grada
Varaždina. No to je odbijeno.
Skroza je rekao da nije upoznat s njegovim prijedlozima na javnom
savjetovanju, da nitko iz Grada njega nije kontaktirao u vezi
mišljenja na te prijedloge.
Višak u kasici
Mikcu se tužbom, između ostalog, stavlja na teret sljedeća
njegova izjava na prosvjedu 5. siječnja 2019. godine:
‘Nekih 6 do 7 tisuća domaćinstava, kuća, mjesečno u njihovu
kasicu ubaci viška oko 130 do 140 tisuća kuna.’
Na sudu je rekao da je to iznos do kojeg je došao upravo temeljem
brojki koje je prethodno iznio. A to su službeni podaci Čistoće.
Kako došao do brojki
– Ušteda od oko 20 kuna pomnožena s 6-7 tisuća domaćinstva, to je
to. Ja nisam rekao da nas se krade, nego da bi s manje odvoza
mogli prikupiti sav papir i plastiku i istovremeno smanjiti
račune – objasnio je.
Podsjetio je da su njegovi prijedlozi odbijeni, ali je prihvaćen
prijedlog HDZ-a o smanjenju odvoza ne za kuće,
nego za zgrade.
– A u zgradama je već bilo problema prije toga, jer neke zgrade
nisu imale dovoljan broj spremnika za papir i plastiku.
Primjerice, deserokatnica na Banfici imala je samo jedan
kontejner za plastiku i jedan za papir. No politika je odigrala
svoje – govorio je Mikac na sudu.
Na prosvjed došao kao gledatelj
Što se tiče njegova nastupa na prosvjedu 5. siječnja 2019., rekao
je da je tamo došao kao gledatelj, ali ga je ‘povuklo’.
– Nisam sudjelovao u organizaciji prvoga prosvjeda. Dva dana
prije prosvjeda me putem Facebooka kontaktirao Damir
Šilec i pitao bih li ja mogao nešto reći na prosvjedu.
Izrazio sam skepsu da se prosvjedom može išta riješiti i odbio
ga. No kad je prosvjed krenuo, ipak sam izašao za mikrofon i
iznio to što sam izračunao. S time da sam uvodno napomenuo da
nisam stručnjak za smeće, nego samo za brojke – napomenuo je
tuženi.
Ponovno pogledao svoj govor
Rekao je da je nakon zaprimljene Čistoćine tužbe išao ponovno
slušati svoj sporni govor na prosvjedu.
– Pogledao sam svoj govor još jednom, i to u strahu da zaista
nešto sporno nisam rekao. Ali tamo se jasno vidi da ja pričam
blago i još smirujem ljude koji traže Skrozinu smjenu. Kad se
ljudi skupe, to zna krenuti, ali to nije moja odgovornost. Ono
što sam rekao, potkrijepljeno je brojkama.
Sastanak u Vijećnici
Nakon toga osvrnuo se na događanja nakon prosvjeda i podsjetio na
sastanak u Gradskoj vijećnici koji je sazvan na inicijativu
predsjednika Gradskog vijeća Damira Habijana.
– On je pozvao prosvjednike da artikuliraju svoje zahtjeve.
Skupljali smo nekoliko dana u grupi pitanja na koja tražimo
odgovor, to smo odnijeli u Gradsku vijećnicu i na tome sastanku
nam je gradonačelnik rekao da nećemo dobiti odgovore na ta
pitanja. Izašao sam s toga sastanaka šokiran nastupom
Ivana Čehoka, bilo je to prvi puta da razgovoram
s njim – iznio je svoje iskustvo Mikac.
Odnos prema prosvjednicima
Nakon toga kreću pritisci na članove grupe, kazao je Mikac.
Najavljuje se i drugi prosvjed, za 2. veljače, a povod je bio,
kako je rekao, odnos Grada prema prosvjednicima.
Dopis njegovu poslodavcu
Podsjetio je i na dopis Grada njegovom poslodavcu, koji je
odaslan 6. veljače.
– U tom dopisu stoji pitanje što će Sveučilište Sjever napraviti
vezano uz moje izjave, u suprotnom će Grad razmotriti svoje
donacije. Bila je to podla prijetnja – prisjeća se Mikac i navodi
da sve to vidi kao nastavak pritisaka na prosvjednike.
Ne pristaje na mirenje
Kaže da se u jednom trenutku pitao što mu sve to treba.
– Naravno da je to utjecalo i na vaš ugled, ali i na moj ugled
isto. Ali ja sam svoje tvrdnje potkrijepio brojkama. I zato me
možete ganjati koliko hoćete, na svemu i svačemu, mirenje ne
dolazi u obzir – osvrnuo se Matija Mikac na prijedlog koji se
pojavio tijekom saslušavanja stranaka.
Nakon šestosatne rasprave na Općinskom sudu u Varaždinu
ispitivanje stranaka je prekinuto. Na redu su pitanja odvjetnika
obje strane, a pitanja Matiji Mikcu može postaviti i direktor
Čistoće Davor Skroza. Novo ročište zakazano je za 5. ožujka.