Za pčele su najopasniji insekticidi u obliku praha koji su toksični dulje od tekućina i emulzijskih i topivih koncentrata
Iako je prva prijava pčelara odbačena, ipak će se, kako doznaje
Večernji list, pokrenuti istraga o pomoru pčela u Međimurju,
i to kao kaznenog djela.
Pčelari su dobili preporuku da uginule pčele i propalo leglo u
plodištima zajedno sa saćem i okvirima neškodljivo uklone,
odnosno da ih stave u iskopanu jamu, spale i zakopaju. Još se
čekaju rezultati analize u Mariboru koja bi trebala dati odgovor
na pitanje o kojem se točno otrovu kojim su tretirana polja radi.
Karenca traje oko mjesec dana, a pčelari su uočili da su uginule
i voluharice u blizini košnica.
– Iako je tretiranje insekticidima uobičajeno u poljoprivrednom
gospodarenju, može izazvati smanjenje populacije korisnih kukaca
u prirodnim biosustavima, smanjiti prinose u pčelarstvu, izazvati
pojavu rezidua (ostataka pesticida, op. nov.) u hrani te
posljedično svemu navedenom smanjene prihode pčelarima. Pritom,
nepovoljni se učinak otrova na pčele pojavljuje nakon izravnog
kontakta s vodom, nektarom ili peludom koji su onečišćeni
pesticidima. Za pčele su najopasniji insekticidi u obliku praha
koji su toksični dulje od tekućina te emulzijskih i topivih
koncentrata. Mikročestice koje lebde u zraku smatraju se
najopasnijima za pčele skupljačice jer su veličinom slične
peludnim zrncima i imaju tendenciju lijepljenja na dlake te se
tako unose u košnicu gdje mogu dugotrajno štetno djelovati na
leglo i pčelinju maticu – kaže prof. dr. sc. Ivana Tlak
Gajger iz Zavoda za biologiju i patologiju riba i pčela
Veterinarskog fakulteta u Zagrebu, u čijem se sastavu nalazi i
laboratorij za bolesti pčela APISlab, ovlašteni službeni
dijagnostički laboratorij za bolesti pčela u Hrvatskoj u koji se
šalju uzroci s terena.
– Uzroci su najčešće bolesti i štetnici, glad, primjena loše
pčelarske prakse i otrovanja. U ovom slučaju obaviješteni smo da
je riječ o masovnom ugibanju odraslih pčela, a posljedično tome i
legla, na većini ili svim zajednicama u pčelinjaku te na velikom
broju pčelinjaka istog područja. U ovako opisanim situacijama
može se postaviti sumnja na otrovanja – kaže.
Sumnju na otrovanja pčelari u Hrvatskoj postavljaju sporadično
tijekom aktivne pčelarske sezone. Posljednjih godina bilo je,
ističe, nekoliko slučajeva sumnje, no nedavni pomor pčela u
Međimurju, gdje je stradalo više od 1100 košnica, najteži je
slučaj, s velikim štetama.
– Stalno se vode rasprave o ulozi pesticida kao uzroka ili
pogodovnog čimbenika za povećane gubitke u pčelarstvu općenito i
specifično, kao i utjecaja na nedavno definiranu pojavu naglog i
neobjašnjivog nestanka pčela iz košnica. Budući da su pčele
ekološki i ekonomski važni kukci oprašivači, procjene rizika i
planiranje zaštite pčela od nepovoljnog utjecaja insekticida
trebali bi se odvijati u suradnji poljoprivrednika i pčelara –
objašnjava prof. dr. Tlak Gajger.
Zajednice medonosne pčele mogu oboljeti od više različitih
bolesti uzrokovanih virusima, bakterijama, gljivicama,
nametnicima ili štetnicima pa je važno kontinuirano
primjenjivanje propisanih kontrolnih mjera.