Još od 2016. djelatnici 'ratuju' s voditeljicom HRT-ovog centra Varaždin-Čakovec Tamarom Peras...
Gotovo četiri godine trajala je trakavica vezana uz pritužbe koje
su zaposlenici HRT-ovog centra Varaždin-Čakovec
adresirali prema svojoj šefici Tamari Peras, o
čemu su izvještavali nadležne. Epilog je, barem onaj pravosudni,
nastupio proteklih tjedana, nakon što je HRT zaprimio pravomoćnu
presudu Visokog prekršajnog suda od 27. siječnja
2020. godine. U njoj stoji da HRT mora platiti 92.000 kuna, a
Tamara Peras 11.000 kuna zbog kršenja radnih prava novinara i
snimatelja.
Konkretno, HRT i Tamara Peras proglašeni su krivima što
djelatnicima, a riječ je o njih osmero, nisu omogućili korištenje
dnevnog odmora, kao što to propisuje Zakon o
radu. Osim toga, dvoje radnika nije obaviješteno o
rasporedu radnog vremena najmanje tjedan dana unaprijed, što je
također propisano Zakonom.
Općinski sud u Čakovcu prvostupanjsku presudu
donio je u ožujku 2019. godine, no HRT i Peras uložili su žalbu.
Žalba je sada odbijena te je presuda postala izvršna.
Sve počinje još u rujnu 2016.
Kronologija događanja vezana uz probleme u HRT-ovom centru na
hrvatskom sjeveru počinje u rujnu 2016., kada su djelatnici
nadležnima uputili svoje pritužbe. U dopisu je, osim optužbi za
kršenje radnih prava, stajala i prijava za mobbing, atmosferu
pritisaka, neugode i neprestanog straha za egzistenciju, huškanje
radnika jednih protiv drugih, omalovažavanje, uvrede…
Nakon toga obavljena je revizija kojoj se ne zna sadržaj, no
Tamara Peras napominje da nikakve nepravilnosti nisu utvrđene.
Tada ipak dolazi do još jednog nadzora, traži se od radnika da se
pismeno očituju, no ni sadržaj tog izvješća nije poznat. U
međuvremenu su djelatnici svoju nadređenu za cijeli niz spornih
radnji prijavljivali Etičkom povjerenstvu HRT-a,
koje je utvrdilo da nije prekršila kodeks ponašanja.
Prijavu podnosi Inspektorat rada
Ipak, Inspektorat rada, koji djeluje unutar
Ministarstva rada i mirovinskog sustava, 2017. godine podnosi
sudu optužni prijedlog vezano uz prekršaje iz radnog prava.
U svojstvu svjedoka ispitano je 17-ero djelatnika. Okrivljeni HRT
i Peras branili su se time da se optužni prijedlog temelji
isključivo na izjavama djelatnika, koji su u suprotnosti s
materijalnim dokazima. Ukazivali su, između ostalog, i na to da
valja uzeti u obzir specifičnosti novinarskog posla.
Bilo je riječi i o tome da radnici sami ispunjavaju knjigu
dolazaka i odlazaka s posla. Istovremeno se vodi još jedna
evidencija, takozvana ‘šihterica’ i podaci u njoj se razlikuju od
onih u knjizi dolazaka i odlazaka. Upravo ova druga evidencija
koristi se za obračun plaća, iz čega sud zaključuje da je
priznaje i sam poslodavac, a i podaci iz nje podudarali su se s
izjavama djelatnika.
HRT i Peras žalili se na presudu
U žalbi na prvostupanjsku presudu HRT i Peras naveli su upravo to
da sud nije uzeo u obzir izjave djelatnika u kojima su rekli da
su se znali mijenjati za smjene bez da su o tome obavijestili
nadređenu. Sporno im je bilo to što je sud uzeo u obzir samo
evidenciju koju su radnici sami ispunjavali. Pozvali su se i na
izjave svjedoka da su izvanredne okolnosti u ovome poslu česte, a
osporavali su i sudu da može procijeniti što je to izvanredni
događaj.
No žalbu HRT-a i Peras Prekršajni sud u cijelosti je ocijenio
neosnovanom te utvrdio da je prvostupanjski sud pravilno utvrdio
činjenično stanje.
U obrazloženju se osvrnuo i na problem ‘šihterice’ odnosno
evidencije rada koju su ispunjavali sami radnici. Sud smatra da
ako je to dokument koji je služio za obračun plaća, onda to znači
da ih i sam poslodavac smatra točnima i istinitima.
Tko je zapravo odgovorna osoba?
Sud u presudi piše i da je netočno da on ne bi mogao procijeniti
što je to izvanredni događaj u ovoj vrsti posla. Pa je tako
procijenio da se primjerice u slučaju radnice G.L. koja je
izvještavala o zatvaranju autoceste zbog velike količine snijega
radilo o izvanrednom događaju, dok predizborni skup HNS-a nije
bio izvanredni događaj.
Zanimljivo je i da je Tamara Peras u žalbi navela da nije
odgovorna osoba, već da je odgovorna osoba glavni ravnatelj
HRT-a. No, kako odgovara sud, kad bi to i bio točno, a nije, onda
je to trebala iznijeti u svojoj obrani, a ne tek u žalbi.
Za komentar presude upitali smo HRT
Za komentar ove presude upitali smo Hrvatsku radioteleviziju, kao
i to što je sve ova javna medijska kuća poduzela u vezi pritužbi
djelatnika koji datiraju još u 2016. godinu te što će poduzeti
nakon ove presude.
– Hrvatska radiotelevizija kao ni do sada ne komentira
radnopravne odnose – bilo je sve što nam je odgovoreno.
Neslužbeno doznajemo tek da je HRT ispunio svoju obvezu iz
presude, odnosno platio prekršajnu kaznu. No hoće li Peras
snositi kakvu odgovornost za štetu učinjenu tvrtku, zasad nije
poznato.