Optužnica protiv kraljice PET ambalaže podignuta je još 2013. godine.
Ujednom djelu osuđujuća presuda, u drugom oslobađajuća u trećem
odbijajuća. Tako je jučer na zagrebačkom Županijskom sudu, za
sada nepravomoćno, okončana afera PET ambalaža u
kojoj je USKOK optužnicu protiv Barbare Bešenić
i njezinih suoptuženika podigao još 2013.
Osam godina kasnije ona i njezin sin Krunoslav
Bešenić, koji se na objavi presude nisu pojavili jer
nisu ni morali, nepravomoćno su zbog zloporabe položaja i ovlasti
kojima su Fond za zaštitu okoliša oštetili za oko 105 milijuna
kuna, osuđeni svaki na po tri i pol godine zatvora.
Osim toga, oduzima im se nepripadajuća imovinska korist od 21,5
milijuna kuna, dok je Fondu dosuđen imovinsko pravni zahtjev od
105 milijuna kuna. Što će Fond, ako presuda postane
pravomoćna vjerojatno potraživati od majke i sina Bešenić.
Osim njih dvoje, na uvjetnu kaznu od sedam mjeseci zatvora uz rok
kušnje od dvije godine osuđen je i Miho Zrnić
Marinović, a novčanom kaznom od 15.000 kuna kažnjena
je i njegova tvrtka. USKOK je osim spomenutih troje još
teretio i Vinka Mladinea, koji je nekada
bio na čelu Fonda te Dragana Mijoča, koji su
nepravomoćno oslobođeni optužbi zbog nedostatka dokaza.
Inače , kada je optužnica 2013, podignuta optužen je bio i
Dražan Kovač, koji je u nekom trenutku pobjegao.
U međuvremenu je uhićen u Austriji gdje je osuđen zbog
financijskih malverzacija pa tamo izdržava kaznu, jer je odbio
izručenje Hrvatskoj. Svi oni na početku su bili optuženi za
udruživanje u zločinačku grupu u sklopu koje su počinili navedene
zloporabe, no u odnosu na taj dio optužbe, donesena je odbijajuća
presuda, jer je za udruživanje u zločinačku grupu nastupila
zastara.
Prema optužnici, Barbara Bešenić i ostali teretili su se da su od
2006. do 2009. u Podrutama, Metkoviću i Zadru osmislili sustav u
kojem se dvostruko naplaćivala PET ambalaža koja nije bila ni
prikupljena ni predana koncesionaru. Na takav su način, tvrdio je
USKOK, optuženici su oštetili Fond za zaštitu okoliša za
najmanje 105 milijuna kuna.
Vinko Mladineo, koji je svojevremeno bio na čelu Fonda, teretio
se da je Barbari Bešenić neosnovano oprostio dug od 1,3 milijuna
kuna, za koliko je oštećen Fond.
Inače, samo suđenje počinjalo je nekoliko puta iznova jer su se
zbog raznih razloga tijekom njih mijenjala sudska vijeća, ovo
posljednje u kojem je sada donesena nepravomoćna presuda počelo
je 2019. Osim toga, tijekom proteklih osam godina pojedini
optuženici su imali i zdravstvenih problema, a svemu baš na ruku
nije išla ni prošla godina koju su obilježili potres i pandemija,
zbog čega je sud radio u otežanim uvjetima.
– Ovo suđenje je počelo 2019. i tijekom njega održane su 34
rasprave na kojma je saslušano 40-ak svjedoka, pročitana je
vrlo obimna dokumentacija te je rađeno novo opširno kombinirano
financijsko vještačenje. Tijekom postupka nije bilo sporno
svojstvo optuženika te da je tvrtka BBS u svoje knjige
unosila nevjerodostojne podatke. To proizlazi iz vještačenja, ali
i iz iskaza pojedinih svjedoka, koji su ovdje iskazivali o
noćnim utovarima PET ambalaže – kazala je sutkinja Bumči,
obrazlažući osuđujući dio nepravomoćne presude.
Govoreći o otegotnim i olakotnim okolnostima, kazala je da
je visina šteta optuženicima uzeta kao otegotna, dok je protok
vremena uzet kao olakotni.
Obrazlažući pak oslobađajući dio nepravomoćne presude sutkinja
Bumči je kazala kako nije dokazano da su optuženici počinili to
za što ih se teretilo. Navela je i da su neki poslovi obuhvaćeni
optužnicom uistinu bili obavljeni, a osim toga Fond je nad
poslovanjem tvrtke BBS Barbare Bešenić provodio nadzor, o čemu
čak postoji i dokumentacija u spisu. Drugim riječima nije
utvrđeno da je Mladineo pogodovao BBS-u tako da ta
tvrtka ostvari neku financijsku korist, za što se teretio.
On je inače vjerojatno najveći dobitnik ovog postupka, jer
su se protiv njega vodila još dva postupka zbog onog što je
radio dok je bio na čelu Fonda te je u njima nepravomoćno
oslobođen optužbi. Barbara Bešenić, osim što je vlasnica tvrtke
BBS, poznata je i po tome što posjeduje raskošno zdanje u
Zagorju, a svojevremeno su je mediji titulirali li i kao
“kraljicu PET ambalaže”.