EPPO je izvide provodio u suradnji s PNUSKOK-om, a iz tih izvida proizašla je sumnja da su se Gotić i Šaravanja dogovorili po principu ruka ruku mije.
Robert Gotić, predsjednik uprave GK grupe,
protiv kojeg je lani u srpnju EPPO pokrenuo istragu oko
afere Varkom, koja je nedavno i proširena,
našao se u novim pravnim problemima.
EPPO je protiv njega pokrenuo novu istragu i, prema
neslužbenim informacijama, osim njega osumnjičen je
i Miroslav Šaravanja, vlasnik tvrtke Sokol
Vinkovci. Sumnjiči ih se za davanje i primanje mita i trgovanje
utjecajem. EPPO je izvide provodio u suradnji s PNUSKOK-om, a iz
tih izvida proizašla je sumnja da su se Gotić i Šaravanja
dogovorili po principu ruka ruku mije. Odnosno da će
Šaravanja “pomoći” Gotiću, a ovaj će mu to platiti odnosno
dati mu, kako se sumnja, mito.
EPPO sumnjiči Šaravanju da je koristio svoj utjecaj i veze u
određenim trgovačkim društvima i financijskim
institucijama kako bi osigurao svu potrebnu pomoć Gotiću i
njegovoj tvrtki kod relevantnih poslovnih subjekata i
institucija. Cilj je bio, navodi se, da Gotićeva tvrtka dobije
određeni posao, za što je, kako se sumnja, Gotić pristao
Šaravanji dati mito od 130 tisuća eura (990 tisuća kuna).
Mito mu je navodno isplaćen u tri navrata.
Gotić je predvodio zajednicu ponuditelja u prijavi na javni
postupak “Projektiranje i izvođenje radova sanacije jame
Sovjak”, čija je ukupna vrijednost bila viša od 44
milijuna eura (337.000.000 kuna) s PDV-om.
Od tog iznosa 85 posto bilo je sufinancirano
iz Kohezijskog fonda Europske unije, a EPPO sumnja da je
Šaravanja osigurao da Gotićeve tvrtke dobiju posao i da se taj
posao neometano odvija. Osim toga, sumnjiči ga se i da mu je
pomagao u rješavanju problema koji su se pojavili u fazi
provedbe projekta. Sumnja se i da je Gotić od Šaravanje tražio da
se pobrine da njegova tvrtka od banke dobije odobrenje zatraženog
kreditnog okvira, jer je Gotić trebao osigurati nastavak svojih
poslovnih aktivnosti vezanih uz druge poslove. EPPO je tražio i
blokadu nepripadno stečene imovinske koristi.
Da bi moglo biti problema sa sanacijom jame
Sovjak pisalo se još lani, kada je Gotić uhićen zbog afere
Varkom, jer su tada istražitelji izuzeli i dokumentaciju iz Fonda
za zaštitu okoliša. Gotićeva tvrtka je taj posao dobila nakon što
je prvotni natječaj poništen i tada je ponuda konzorcija kojeg je
Gotićeva tvrtka predvodila ocijenjena jedinom valjanom. Sovjak je
krška vrtača u Viškovu kod Rijeke, u koju je godinama bacan
otpad, pa se smatra da u njoj ima između 150 i 250 kubika
industrijskog otpada. Pripremni radovi prve etape sanacije na
jami Sovjak počeli su početkom kolovoza, a cijeli posao sanacije
trebao bi biti završeni do 2026.
Afera Varkom bavi se dodjelom posla na izvođenju projekta
dogradnje i rekonstrukcije uređaja za pročišćavanje otpadnih
voda u Varaždinu. EPPO je lani u srpnju pokrenuo postupak
protiv Željka Bunića, bivšeg čelnog čovjeka
varaždinske komunalne tvrtke Varkom, Roberta Gotića i
Stjepana Ptičeka, vlasnika tvrtke EcoEnergy. Projekt je
sufinancirala Europska unija, a vrijednost radova prvobitno je
procijenjena na 178 milijuna kuna (23,7 milijuna eura). No na
kraju je bila prihvaćena ponuda od oko 262 milijuna kuna.
EPPO sumnja da su Gotić, Bunić i Ptiček dogovorili da poslove oko
radova na pročistaču dobije Gotićeva tvrtka. To se, kako se
sumnja, osiguralo tako da se u natječajnu dokumentaciju ubacio
uvjet koji se odnosio na posebnu
tehniku injektiranja betona. Riječ je o postupku za
koji je specijalizirana Gotićeva tvrtka. Sve je navodno osmislio
Ptiček, koji je zajedno s Gotićem obećao mito Buniću ako Gotićeva
tvrtka dobije spomenuti posao. Gotićeva tvrtka je u konačnici
dobila posao. Ptiček je pak trebao dobiti posao kao podizvođač na
tom projektu, a radovi su trebali biti vrijedni oko 72,8 milijuna
kuna, odnosno 9,6 milijuna eura bez PDV-a.
EPPO je krajem rujna u aferi Varkom drugi
put proširio istragu protiv Gotića i Ptičeka zbog
primanja i davanja mita te namještanja poslova koji su
sufinancirani EU sredstvima. EPPO sumnjiči Bunića da je Varkom
pogodovao Ptičekovoj tvrtki EcoEnergy tako što joj je davao
poslove, a tu “uslugu” Ptiček mu je vraćao tako što mu je
plaćao 10 posto od vrijednosti poslova. Prema tvrdnjama EPPO-a,
radilo se o ukupno 39 ugovora između Varkoma i EcoEnergya
vrijednih 681.974 eura, odnosno 5,1 milijun kuna. Tijekom
istrage, prema neslužbenim informacijama, istražitelji su našli
papirnate tragove tih koruptivnih radnji. Konkretnije, radi se o
tablicama u kojima je precizno navedeno kada je koji ugovor
sklopljen, zbog čega, koja mu je bila vrijednost te koliko je
mita za taj ugovor isplaćeno.
Osim plaćanja tih 10 posto od vrijednosti dobivenih
ugovora, to što je njegova tvrtka dobivala poslove s Varkomom,
Ptiček je Buniću plaćao i na druge načine. EPPO ga sumnjiči da je
besplatno radio na obnovi Bunićeve kuće te da je u svojoj
tvrtki fiktivno zaposlio Bunićevu suprugu odnosno primala je
plaću iako nije radila. Istraga je u odnosu na to bila proširena
u svibnju, a tijekom nje je utvrđeno da je bilo dogovoreno da
Ptiček Buniću plati 68.197 eura odnosno 513.833 kuna. Od tog
iznosa, Ptiček je Buniću, navodi EPPO, platio 40.511 eura mita,
odnosno 305.236 kuna.