Članovi Dječjeg foruma varaždinske Pete osnovne škole, ali i drugi zainteresirani učenici, sudjelovali su ove noći, s 22. na 23. travnja, u manifestaciji i projektu ‘Noć knjige 2016.’
Projekt je to koji je u školi proveden već treću godinu, a Peta je jedina varaždinska škola koja svoju ‘noć’ i program aktivnosti, prijavljuje organizatorima: Zakloadi nakladnika i knjižara HGK, Knjižnom bloku-Inicijativi za knjigu, Knjižnicama grada Zagreba, Udruzi za zaštitu prava nakladnika i portalu za knjigu i kulturu čitanja Moderna vremena.
Manifestacija se na niovu države održala petu godinu.
U četiri sata međusobnog druženja s knjigom, učenici su održali parlaonicu na temu ‘E-knjiga pruža jednak doživljaj kao čitanje klasične knjige’ i jednoglasno zaključili da bolji doživljaj čitanja, ipak pruža klasična knjiga, ali istovremeno su pronašli brojne argumente u kojima je e-knjiga itekako dobrodošla, među ostalim, zbog njezine financijske isplativosti i dostupnosti kad tražene knjige u knjižnicama nema.
Založili su se za brži razvoj prevođenja stranih knjiga i njihovih objavljivanja na internetu.
Na Okruglom stolu s temom ‘Kako učiniti lektiru zanimljivom’, razgovarali su tome tko i što može utjecati na to da djeca više i bolje čitaju. Složili su se, a to svoje zaključke će objaviti i u Javnoj raspravi Cjelovite kurikularne reforme i mjerodavnim institucijama, nakladničkim kućama i Vijećima učitelja i učenika, da na interes za čitanje djece utječu roditelji, nakladničke kuće, oni koji propisuju što će se i kada čitati, učitelji i sama djeca.
Za poboljšanje čitanja djece, kako su zaključili, roditelji trebaju biti ‘uzorak’, dakle, i njih bi trebala djeca češće viđati s knjigama. O pročitanim knjigama bi se trebalo razgovarati u obitelji, što uglavnom nije slučaj.
Oni koji propisuju popise lektira trebali bi uvrstiti više suvremenih naslova s čijim se likovima današnja djeca mogu identificirati, a time i radije čitati. Također su zaključili da knjige pisane arhaičnim i njima nerazumljivim jezikom treba jezično prilagoditi.
Djeca su predložila da četiri naslova budu zadana, obvezna, a ostali izborni. Važno je reći da kod izbornih naslova djeca posežu za onim knjigama koje im preporuče prijatelji, ali ih jednako posuđuju prema naslovu ili ilustracijama na naslovnici, a rjeđe prema sadržaju otisnutom na stražnjim koricama knjige. To je ujedno bila i preporuka za izdavače.
Učitelji bi se trebali više potruditi oko motivacije. Predlažu da učitelji/učiteljice s više žara i zaljubljenosti u knjige preporučuju određene lektirne naslove, da se u školi čitaju najzanimljiviji dijelovi knjiga koje treba pročitati, kako bi učenici zaista poželjeli pročitati cijelu knjigu.
Najčešće se u školi samo najavi naslov i rok u kojemu ga treba pročitati, što nimalo nije motivirajuće. Učenička je odgovornost da izvršava svoje čitalačke obveze, ali i da više razgovaraju o knjigama i preporučuju zanimljive knjige jedni drugima.
Noć knjige nastavljena je s dekicama, ležaljkama, jastučićima, omiljenom knjigom pod svijećama i knjižnim svjetiljkama. Čitali su se ulomci najdražih knjiga, obrazlagalo i preporučivalo za čitanje. Ovo je bila zanimljiva i korisna noćna avantura, koju na Petoj ponavljaju svake godine, a kako su rekli sudionici, moglo bi ovako bar jednom mjesečno.
