Savjetovalište za žrtve obiteljskog nasilja osnovano je prije pet godina. A samo u prošloj godini broj žrtava koji je zatražio pomoć porastao je za alarmantnih 40 posto.
Peta je godina otkako u Varaždinu djeluje Savjetovalište
za žrtve obiteljskog nasilja, ustanove koja pruža razne
oblike stručne pomoći žrtvama i svjedocima obiteljskog nasilja na
području Varaždinske i Međimurske
županije. Žrtvama i svjedocima nasilja na raspolaganju
je sveobuhvatna izvaninstitucionalna usluga savjetovanja. Ona
uključuje pružanje besplatne pravne, psihološke i socijalne
pomoći i podrške žrtvama i svjedocima. O tome kako je ustrojen
rad ustanove te kakva su dosadašnja iskustva u vezi
problematike obiteljskog nasilja u našem društvu
porazgovarali smo s Paulom Pernek, mag.iur.,
voditeljicom Savjetovališta za žrtve obiteljskog nasilja.
Multidisciplinarni pristup
Koliko osoba radi u sklopu Savjetovališta i kojih su
stručnih profila?
Savjetovalište pruža podršku žrtvama i svjedocima od strane
pravnika, psihologa i socijalnog radnika. Dakle, u radnom timu
radimo ja i kolegica Barbara kao pravnice, te još dvije kolegice
– psihologinja i socijalna radnica.
Kakvu sve pomoć žrtve mogu dobiti?
Multidisciplinarnim pristupom žrtvi nasilja u obitelji na jednom
se mjestu omogućuje pružanje odgovarajućih i pravovremenih
informacija o njihovim pravima, pravnim mjerama, socijalnim
uslugama, zdravstvenim uslugama, dok se pružanjem psihološke
podrške osnažuje žrtva, pruža joj se pomoć u traženju zaposlenja
i stanovanja. Time se doprinosi lakšem i bezbolnijem oporavku od
nasilja, smanjenju sekundarne viktimizacije i traumatizacije, a
ujedno se podiže i razina kvalitete života žrtve. U slučajevima
obiteljskog nasilja gdje su žrtve odnosno svjedoci i maloljetna
djeca, kada se po samoj prirodi slučaja nameću pitanja
skrbništva, alimentacije, Plana zajedničke roditeljske skrbi i
slično, u rad se obvezno uključuje i socijalna radnica koja pruža
socijalno savjetovanje odnosno pomoć i podršku. Osim spomenutih
savjetovanja, žrtvama je dostupna i usluga pratnje na sud,
policiju, državno odvjetništvo, područne urede Hrvatskog zavoda
za socijalni rad u svojstvu osobe od povjerenje.
Nije bilo takve vrste pomoći
Usluge Savjetovališta za žrtve i svjedoke su besplatne.
Kako se financira rad Savjetovališta?
Aktivnosti Savjetovališta financira Ministarstvo rada,
mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike. Svake se
godine raspisuje javni natječaj za udruge koje pružaju usluge
savjetovanja za žrtve nasilja u obitelji na području Republike
Hrvatske te se svake godine prijavljujemo na isti i ostvarujemo
financijska sredstva.
Savjetovalište je osnovano u prosincu 2019. godiina. Kada
se i kako pojavila potreba za njegovim osnivanjem?
Savjetovalište je osnovno u sklopu tadašnjeg projekta ‘Pružimo
ruku podrške za žrtve nasilja u obitelji’. Kako je iz godine u
godinu bilježen porast prijava kaznenog djela obiteljskog
nasilja, a na području sjeverozapadne Hrvatske nije postojala,
niti postoji sad (osim nas), organizacija koja bi pružala gore
navedene usluge žrtvama i svjedocima obiteljskog nasilja, tako se
javila potreba za otvaranjem Savjetovališta.
Suradnja s Utočištem
Dopunjuje li Savjetovalište usluge gradskog Doma za žrtve
obiteljskog nasilja ‘Utočište Sveti Nikola’, surađujete li na
neki način?
Savjetovalište je institucionalno odvojeno od Doma za
žrtve obiteljskog nasilja ‘Utočište Sv. Nikola’, budući
da je njima osnivač Grad Varaždin i Varaždinska županija, ali su
nam upravo oni partneri na projektu Savjetovališta za žrtve
obiteljskog nasilja, a to znači da pružamo svoje usluge ženama i
djeci koji su smješteni u Domu, u suradnji sa njima organiziramo
obilježavanje Nacionalnog i Međunarodnog dana borbe protiv
nasilja nad ženama, održavamo partnerske sastanke i slično.
Na koji način žrtve stupaju s vama u kontakt? Kako vam se
sve mogu obratiti za pomoć?
U 90 posto slučajeva žrtve se nama javljaju nakon prijave
kaznenog djela na policiji, kada od policijskih službenika dobe
‘potvrdu’ o prijavi kaznenog djela i papir s kontakt podacima
kome se sve mogu obratiti za pomoć i podršku (mi, Dom za žrtve
obiteljskog nasilja, Hrvatski zavod za socijalni rad, Crveni
križ…). Najčešće se obraćaju telefonskim putem te se dogovara
termin savjetovanja. Osim telefonskog poziva, mogu nam se
obratiti putem e-maila, Vibera, WhatsApp-a, SMS-a.
Porast prijava obiteljskog nasilja
Kakvo je stanje u društvu danas po pitanju nasilja u
obitelji u odnosu na razdoblje prije pet godina?
Trenutno stanje u društvu po pitanju nasilja je, ja bih rekla,
alarmantno. Kada vikendom znam sjediti na Stančićevom trgu, rekla
bih da se svaki treći stol suočava s nekim vidom obiteljskog
nasilja. Ne mora to biti nužno fizičko nasilje. Može biti i
psihičko, ekonomsko… Osobito veliki porast i skok baš tog
kaznenog djela dogodio se za vrijeme i nakon pandemije
koronavirusa, kada smo bili zatvoreni u kućama, stanovima, nije
se moglo ići nikamo bez propusnice, tako da su žrtve bile
primorane ostati zatvorene u četiri zida sa počiniteljem.
Također, ljudi su u tom periodu ostajali bez posla, stalnih
primanja, utjehu su pronalazili u alkoholu, možda i nekim drugim
opojnim sredstvima, pa bih rekla da je tako nastao jedan začarani
krug te je došlo do porasta broja prijava kaznenog djela
obiteljskog nasilja.
Je li to pratio i porast broja žrtava koje se vama
javljaju za pomoć?
Kada uspoređujemo broj stranaka koji nam se javio kroz 2023.
godinu naspram 2022. godine, imamo porast od 40 posto. S time da
imajte na umu da se nama ne jave sve žrtve koje prijave kazneno
djelo policiji, tako da je brojka još i veća, a broj stranaka u
2023. naspram 2019. je gotovo sto posto. Pritom je samo nasilje
iz dana u dan sve gore i brutalnije. Žrtve nam dolaze u sve gorem
psihičkom stanju, potreban im je određeni period da uopće smognu
snage pričati i progovoriti o tome, potrebno im je sve više
termina za psihološko savjetovanje, sve češće dolaze sa teškim
tjelesnim ozljedama kao posljedicom nasilja, tako da bih rekla da
kao društvo moramo još jako puno raditi, osvijestiti se,
senzibilizirati, uvesti edukaciju od najranije dobi, dakle, od
vrtića pa na dalje.
Ekonomska ovisnost najveći problem
Koji su najčešći problemi s kojima se susreću žrtve
obiteljskog nasilja?
Obzirom da su u 95 posto slučajeva obiteljskog nasilja žrtve žene
koje godinama nisu radile, dakle bez vlastitih primanja su, žive
u kući počinitelja ili u kući roditelja počinitelja, najčešći i
najveći problem je upravo ta ekonomska ovisnost o počinitelju.
Osim smještaja u sigurnu kuću, koji je dobrovoljan, one nemaju
kamo. Još ako su tu i maloljetna djeca, nastaje iznimno složena i
teška situacija. Također, vrlo čest problem je dogovor oko
skrbništva, alimentacije odnosno viđanja djeteta od strane drugog
roditelja, razvod braka odnosno ako druga strana ne želi razvod,
podjela bračne stečevine. Imali smo slučaj gdje su supružnici
dijelili kvake od sobnih vrata, svakome 12 komada.
Kako se pristupa rješavanju takvih problema? I kako se
prati situacija i napredovanje?
Kada nastanu takve teške i složene životne situacije, stranci
najprije pružamo emocionalnu pomoć i podršku kako bi što je lakše
moguće prošla kroz cijeli taj period, i tek kada se uvjerimo da
je ona psihički odnosno emocionalno stabilnije, krećemo u
rješavanje pravnih pitanja. Uvijek im nastojimo pojasniti i
približiti da se to ne može riješiti u jednom danu, da su kazneni
postupci, postupci razvoda braka, podjele bračne stečevine,
dogovori oko uzdržavanja i skrbništva dugotrajni postupci, za
koje će trebati vremena, i da se sve rješava korak po korak.
Ukoliko su stranke otvorene za suradnju, ne rade stvari na svoju
ruku, slušaju savjete, sve ide puno lakše i brže, a i bezbolnije
je, tako da onda možemo reći da je žrtva uspješno prevladala
krizno razdoblje.
