'Zaposliti psihologe u školama i u Varaždinu otvoriti Ured pravobraniteljice', rekao je ludbreški gradonačelnik.
Gradonačelnik Ludbrega Dubravko Bilić i zastupnik NPS-a u Saboru je pokrenuo inicijativu da se u Varaždinu otvori Ured pravobraniteljice za djecu. Također, apelirao je da se ulože maksimalni napori da s osigura zaštita i adekvatna skrb za djecu, te da se na razini Ministarstva obrazovanja u svim školama u Hrvatskoj omogući i osigura rad psihologa.
U raspravi vezanoj za izvješće pravobraniteljice za djecu Bilić je istaknuo kako je taj Ured u zadnjih dvadesetak godina puno napravio po pitanju zaštite djece, odnosno zahvaljujući njihovim preporukama napravljeni su značajni pomaci na razini države
– Pravobraniteljica se na početku izlaganja zapitala kako bi Hrvatska izgledala da ovog Ureda nema, ja se zapravo ne usudim ni pomisliti kako bi to izgledalo – rekao je Dubravko Bilić u raspravi u ime Kluba Nezavisne platforme Sjever i Centra zastupnik.
Dodao je kako je sustav previše trom i ˝prezabavljen˝ samim sobom i administracijom da bi mogao na vrijeme reagirati na sve one pritužbe korisnika, bilo da je riječ o roditeljima, skrbnicima, ljudima iz obrazovnih ustanova ili samoj djeci.
Ured pravobraniteljice u Varaždinu
– Ova institucija je tu da upozorava i savjetuje, a brojke koje su iznesene o više od 1900 prijava zapravo govori kolika je potreba. Drago mi je da nakon ovih dvadesetak godina postoji poštovanje prema ovom Uredu, a ponegdje i strah što će pravobraniteljica reći na određene slučajeve. Vidimo da se ministarstva i javne ustanove često konzultiraju, roditelji i djeca komuniciraju s Uredom pravobraniteljice i na taj način – rekao je Bilić. Pritom je spomenuo i važnost rada u dislociranim uredima koji pokrivaju Slavoniju, Istru, Dalmaciju i Zagreb.
– To je prijeko potrebno jer ne živi cijela Hrvatska u Zagrebu i ljudi ne mogu stupiti u kontakt s pravobraniteljstvom. Molio bih da se razmisli da se jedan takav ured, koji bi pokrivao sjever Hrvatske, otvori i u Varaždinu. Tamo živi 300 tisuća stanovnika u tri sjeverne županije i bez obzira što Zagreb nije toliko daleko, nisu svi u mogućnosti doći. Uz to, postojala bi i mogućnost rada Ureda na terenu, kroz promoviranje dječjih prava – rekao je Bilić.
Zabrinutost i pesimizam kod djece
Napomenuo je i kako se sada zapravo raspravlja o Izvješću za 2022. godinu jer se iz nekog razloga o tome propustilo raspravljati na odborima u prošlom sazivu Sabora.
– Meni je žao da se nije našlo vremena da se o ovoj važnoj temi, o djeci se ne stigne progovoriti i ona postaju nečija druga briga. To je loša poruka koju mi kao ljudi, ne kao zastupnici, nego ljudi, šaljemo prema građanima, odnosno samoj djeci – rekao je Bilić.
Rekao je i kako je zabrinjavajuće jer u spomenutom izvješću stoje i podaci da današnja djeca u velikoj mjeri osjećaju zabrinutost i pesimizam, koji vodi i do anksioznosti i do depresivnih stanja.
– To postaje pandemijski problem koji nam se desio nakon pandemije i mi kao društvo na to ne odgovaramo na adekvatan način. U ovom izvješću vidjeli smo i odgovor Vlade na ove probleme – rekao je Bilić i pohvalio Ministarstvo rada koje najčešće uvažava primjedbe pravobraniteljice.
Mali broj psihologa
– Veseli me da se povećava broj zaposlenih u sustavu socijalne skrbi, te se tako uvažavaju potrebe samih korisnika. Ono što me jako žalosti je Ministarstvo obrazovanja čiji sustav zakazuje – rekao je Bilić.
Djeca većinu svog života provedu u sustavu obrazovanja, od predškole, pa do završetka osnovne škole i na kraju srednje škole.
– Poražavajuće je da na 850 srednjih škola imamo 190 psihologa. Poražavajuće je da se djeca koja se suočavaju sa najvećim izazovima u odrastanju često nemaju kome obratiti jer mi nemamo psihologa. I to nije zato jer ih ne školujemo. Mi psihologe školujemo na nekoliko sveučilišta u Hrvatskoj, ali ne raspisujemo natječaje jer u Ministarstvu obrazovanja i dalje stoji da nema novog zapošljavanja. I još uvijek stoji pravilo da nakon dva odlaska u mirovinu ide jedno zapošljavanje. Kad vam jedan psiholog ode u mirovinu vi ćete čekati da ode još jedan u nekoj drugoj školi pa ćete zaposliti jednoga, odnosno svaka škola će dobiti pola psihologa. U osnovnim školama još je izraženiji nedostatak psihologa. To je suludo i to se mora mijenjati. Sustav nažalost najviše voli pronaći neki veliki tepih i sve probleme gurnuti ispod – zaključio je Bilić.
Na kraju je napomenuo i da se preko lokalnih zajednica, koje su najzainteresiranije za rješavanje problema, omogući da te probleme samostalno i rješavaju, ali pravom decentralizacijom.
