Do tada su u Varaždinu kao i u drugim gradovima kraljevine smjeli slobodno boraviti samo na sajamski dan.
27.5.1848. U Varaždinu su održani izbori za prvi Hrvatski narodni sabor. Izabrana su četvorica zastupnika, pristaša stranke hrvatskih preporoditelja Stjepan Car, Pavle Kovač, Mihalj Koščec i Josip Egersdorfer.
27.5.1751. U Varaždinskoj županiji kod mjesta Hraščine uz zaglušujuću buku, pala su dva meteorita. Kod stanovnika Hraščine i okolnih sela nastala je panika pa su tek poslije nekoliko dana otišli pogledati što se dogodilo. Otkopali su, kao što je zapisano – „čelične željezne kugle“. Jednu su poslali na carski dvor u Beč dok su od drugog meteorita varaždinski kovači radili uporabne predmete, uglavnom čavle.
27.5.1582. U velikom požaru Varaždina je izgorjelo mnogo kuća unutar gradskih zidina i dio kuća u predgrađima. Stradale su obje crkve – župna crkva svetog Nikole i Franjevačka crkva te kapelice svetog Vida, svetog Mihalja i Presvetog trojstva. Da bi olakšali obnovu grada poslije požara kralj Rudolf oslobodio je Varaždince plaćanja kraljevskog poreza u trajanju od šest godina.
27.5.1771. Gradsko poglavarstvo Varaždina odlučilo je dozvoliti Židovima da zbog trgovine jednom mjesečno mogu u gradu boraviti po tri dana. Do tada su u Varaždinu kao i u drugim gradovima kraljevine smjeli slobodno boraviti samo na sajamski dan. Odredbom varaždinskog poglavarstva Židovima je odobren trodnevni boravak i izvan sajamskih dana ali, ako bi netko prekoračio to vrijeme, bio bi istjeran iz grada i oduzeta mu sva roba. Prvo naseljavanje Židova u Varaždinu uz dozvolu gradskih vlasti zabilježeno je 1777.godine.
