Započeo je proces i prvi korak osamostaljenja od bivše SFRJ.
U četvrtak 30. svibnja obilježava se Dan državnosti, neradni je dan, i mnogim Hrvatima taj je datum na kalendaru zaokružen kao idealan za spajanje s vikendom. Mnogi će ga slaviti, otići na produženi vikend, ali mali broj ne zna što se uopće točno slavi na taj dan, piše Net.hr.
Što se točno dogodilo 30. svibnja?
Bio je to dan nakon kojeg više ništa nije bilo isto. Naime, 30. svibnja 1990. godine utemeljen je prvi demokratski izabrani višestranački Hrvatski sabor. Time je započeo proces i prvi korak osamostaljenja od bivše SFRJ.
Izabrani zastupnici tada su na konstituiranju novoga Sabora Socijalističke Republike Hrvatske izabrali za predsjednika Sabora Žarka Domljana, za potpredsjednike Ivicu Percana, Stjepana Sulimanca i Vladimira Šeksa.
Za predsjednika Izvršnog vijeća Sabora izabran je Stjepan Mesić, a za predsjednika Predsjedništva Socijalističke Republike Hrvatske Franjo Tuđman koji je u svom prvom govoru pred novoizabranim zastupnicima naglasio kako konstituiranje prvog višestranačkog Sabora predstavlja prvi korak na povratku hrvatskoga naroda i njegove države europskoj civilizacijskoj, političkoj, kulturnoj i gospodarskoj tradiciji.
Također, istaknuo je kako je Hrvatski državni sabor kroz povijest bio čuvar suvereniteta (s izuzetkom razdoblja od 1918. do 1941.) hrvatskoga naroda u odnosu na druge nacionalne i državne zajednice.
Kazao je i kako nije sumnjao da će hrvatski narod pokazati svoju zrelost na prvim demokratskim izborima, “iz kojih je proizišao Sabor”, te izrazio uvjerenje da će “on znati i moći pod vodstvom svoga istinskoga predstavništva, izgraditi život dostojan slobodnih ljudi u svojoj jedinoj, napaćenoj, ali svetoj domovini”.
Prvi saziv Sabora imao je 351 zastupnika i tri vijeća: općina, udruženog rada i Društveno-političko vijeće.
Prijepori oko datuma Dana državnosti
Dan državnosti se sve do 2001. godine slavio 30. svibnja, a onda je vlada Ivice Račana donijela odluku da se prebaci na 25. lipnja budući da je tog dana 1991. Sabor donio odluku o hrvatskoj samostalnosti i suverenosti.
Iste je godine Račan uveo i Dan neovisnosti, 8. listopada, dan jednoglasne odluke Hrvatskog sabora o raskidu državnopravnih veza s ostatkom bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije.
Gotovo 20 godina 30. svibnja se nije slavio kao Dan državnosti. Taj se datum obilježavao kao Dan Hrvatskoga sabora. No, u studenom 2019. Donošenjem novoga Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima odlučeno je da se 30. svibnja ponovo obilježava kao Dan državnosti.
Kad ga je HDZ odlučio 2019. vratiti na stari datum kao argument je iznio da među običnim građanima nikada lipanjski datum zaživio na način kao što je 90-ih godina bio slučaj s Danom državnosti, 30. svibnja.
I to je istina jer činjenica jest da velik dio građana s posebnom emocijom pamtio 30. svibnja 1990. i opisuje ga pojmovima posebno, svečano, uzbudljivo.
Prema anketi koju je 2013. objavio Obzor Večernjeg lista samo 35 posto građana znalo je da Hrvatska slavi dan državnosti 25. lipnja, dok ih je 27 posto bilo uvjereno da je Dan državnosti još 30. svibnja.
U anketi je 17,5 posto ispitanika reklo je da je Dan državnosti 8. listopada (kada se slavio Dan neovisnosti), 12 posto ih je mislilo da je Dan državnosti 5. kolovoza, kad je Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, a 8,7 posto mislilo da je pravi datum 15. siječnja, dan kad je Hrvatska međunarodno priznata.
“Datum 30. svibnja bio je Dan državnosti tijekom devedesetih godina prošlog stoljeća, on je to opet sada te će to i dalje biti!”, kazao je premijer Andrej Plenković.