Da nije bilo napornih komaraca, možda ne bi bilo ni Novog Marof.
10.6.1925. Umro je Adolf Jurinac, biolog, znanstvenik, profesor i ravnatelj Varaždinske gimnazije. Proučavao je riblji svijest u Dravi, Plitvici i Bednji, skupio veliku zbirku leptira, bio je predsjednik “Obrambenog povjerenstva protiv filoksere”. Dao je veliki doprinos suzbijanju opake bolesti u varaždinbreškim vinogradima.
10.6.1828. Topljenje snijega u Alpama i dugotrajne kiše podigle su vodostaj Drave kod Varaždina pa je došlo do najveće poplave tijekom 19. stoljeća. Pod vodom su se našli mnogi dijelovi Varaždina, bujice su odnosile drvene gospodarske zgrade, ograde, uništile zalihe hrane i pića po podrumima, otplavile usjeve s polja i povrće na vrtovima. Teško je oštećen veliki drveni most preko Drave, uništeno je više mlinova po Dravi i njenim rukavcima, u ulicama blizu rijeke uništene su 23 kuće. Srećom, ljudskih žrtava nije bilo. Poplave Drave bile su česte i u 20. stoljeću sve dok rijeka nije regulirana i sagrađena hidrocentrale Varaždin i Čakovec s jezerima.
~~~
Grad Novi Marof nastao je uz dvorac kojeg je oko 1776. godine sagradio grof Ljudevit Erdödy. Njegov otac, grof Đuro Erdödy, već je ranije ispod sela Ključa uz rijeku Bednju sagradio jednokatni dvorac ali zbog čestih poplava i brojnih komaraca, Erdödijevi su napustili tu građevinu i odlučili na obližnjem brežuljku sagraditi svoj dom – Novi majur. Jednokatni dvorac u obliku četverokuta sagrađen je u kasnobaroknom klasicističkom stilu. Naselje Novi Marof uz dvorac u početku se sporo razvijalo pa je 1857. godine ovdje živjelo samo 19 stanovnika. Do rasta je došlo 1886. godine kada je sagrađena željeznička pruga Varaždin – Zagreb i Novi Marof postao središte općine, kotarskog suda, oružničke postaje i pošte. Te je godine u Novom Marofu bilo 13 kuća i 140 stanovnika. Godine 1926. u Erdödijevom dvorcu otvoreno je Državno lječilište za plućne bolesti. Naselje Novi Marof proglašeno je gradom 1997. godine.
