Isusovci su u Varaždinu 1636. godine otvorili gimnaziju, podigli crkvu i samostan.
16.7.1909. Car i kralj Franjo Josip Prvi dodijelio je plemstvo uglednoj varaždinskoj veleposjedničkoj obitelji Leitner. Grb i plemstvo uz pridjevak „de Varaždinbrijeg“ dobili su Stjepan Leitner, supruga mu Marija i djeca Alfred i Ana.
16.7.1628. Na sjednici senatora i gradskih zastupnika Varaždina, koje je sazvao gradski sudac Juraj plemeniti Kušen, jednoglasno je odlučeno da se pozovu isusovci i preda im na upravljanje varaždinske gradske župe i škole. U Zagreb je rektoru isusovačkog kolegija otputovala delegacija u kojoj su bili senator Ivan plemeniti Šambar, gradski bilježnik Stanislav plemeniti Šimunić i građani Juraj Blažeković i Juraj Mraz. Molbi Varaždinaca je udovoljeno i uskoro su u grad stigli isusovci Martin Lauš i Petar Ljubić koji su pripremili dolazak ostalih. Isusovci su u Varaždinu 1636. godine otvorili gimnaziju, podigli crkvu i samostan.
16.7.1921. U Varaždinu je u 80.godini umro gimnazijski profesor Josip Križan, stručno-pedagoški pisac. Rođen je 1841. godine u selu Kokoriči kraj Ljutomera, završio je varaždinsku gimnaziju, na Sveučilištu u Grazu studirao je i diplomirao matematiku, fiziku i filozofiju. Godine 1869. promoviran je u zvanje doktora filozofije nakon čega je došao za profesora na varaždinsku gimnaziju gdje je radio do umirovljenja 1903.godine. Predavao je filozofiju, logiku, fiziku, matematiku i njemački jezik, 1899.godine bio je vršitelj dužnosti ravnatelja gimnazije. Predavao je i u Nižem djevojačkom liceju kod varaždinskih uršulinki. U društvenom životu grada bio je aktivan u Hrvatskom pjevačkom društvu «Vila», u narodnoj čitaonici «Dvorana» držao je popularna predavanja za građanstvo, djelovao je u Matici Hrvatskoj i Matici Slovenskoj te u Društvu svetog Mohora u Celovcu. Josip Križan autor je brojnih stručno-pedagoških članaka koje je objavljivao u hrvatskim i slovenskim časopisima, napisao je prvi slovenski udžbenik o logici – «Logika prijateljem mudroslovlja».
