Društvo je okupljalo uglednu i utjecajnu gospodu hrvatskog političkog i kulturnog života s konca 17. i početka 18. stoljeća.
18.7.1994. U Novom Marofu umro je Radoslav Putar, povjesničar umjetnosti, publicista. Rodio se u Varaždinu 1921.godine, maturirao na gimnaziji, filozofski fakultet diplomirao je 1949.godine u Zagrebu. Bio je direktor Galerija grada Zagreba, Muzeja za umjetnost i obrt, teoretičar grupe „Gorgona“, autor kataloga izložbi rasprava o suvremenoj umjetnosti, surađivao je u listovima „Telegram“, „Kolo“, „Vjesnik“. Utemeljio je zagrebački centar za fotografiju, film i televiziju.
18.7.1624. Gradski sudac Stjepan Zgrabijaš primio je ugledne mesarske majstore Đuru Blažekovića i Andriju Riđanca koji su ga zamolili da prihvati pravila varaždinskog mesarskog ceha. Gradski sudac i prisežnici odobrili su pravila a godinu dana kasnije cehovska pravila varaždinskih mesara potvrdio je kralj Ferdinand drugi.
18.07.1696. Hrvatski velikaš Baltazar Patačić 18. srpnja 1696. u svom dvorcu Krkanec pored Varaždina utemeljio je društvo Pajdašija od pinte, odnosno Društvo vinskih doktora, svojevrsno barokno udruženje namijenjeno razonodi i opuštanju uz jelo i piće. Društvo je okupljalo uglednu i utjecajnu gospodu hrvatskog političkog i kulturnog života s konca 17. i početka 18. stoljeća.
Pri osnivanju društva pred punom dvoranom Patačić je uzviknuo: “Dižimo gospodo pehare! Pijmo na eks! To vam je uvjet za upis u prvi semestar”. Nakon toga je nadodao: “Tako! A sada poslušajamo prvu lekciju koju ćemo nazvati – In vino veritas. Tko želi postati član Pinte i doktor vinskih nauka mora puno kupica vina posrkati.”
Kako se ne bi pilo bez reda i pravila, veseli grof uredio je vinopijska pravila, a službeni jezik Pajdašije od Pinte bio je latinski. Svi koji su uspjeli ispiti pintu vina na eks, a to je mjera od oko jedne litre, dobivali su status vinskih doktora i posebno vinsko ime. Vinski doktori upisivani su u posebnu knjigu čiji naziv u hrvatskom prijevodu glasi: Popis doktora promaknutih na vrlo glasovitom novo-medicinskom fakultetu. Sam Patačić uzeo je ime doktora Illmera, tadašnjega vrhovnog liječnika Hrvatske i Slavonije.
Uz ispijanje vina, u društvu se pjevalo, zbijale su se šale i improvizirali satirični stihovi. Tako je nakon jedne takve fešte Pavao Ritter Vitezović pisao Patačiću: “Jako sam sretan što si me učinio Doktorom; Ali mislim da mi je jučerašnje falernsko vino dosta naškodilo. Kako suviše pijem, sada sam čitavim tijelom klonuo. Ako nastavim tako pijančevati, neću dugo živjeti; Osjećam se jako loše. Prestajem pisati. Zdravo.”
Društvo se održalo do Patačićeve smrti 1719. godine, a tradicija vinskih doktora obnovljena je u Varaždinu šezdesetih godina dvadesetoga stoljeća. Da bi se danas postalo vinskim doktorom potrebno je naiskap popiti litru i jedan decilitar vina.
