Preduvjeti Varaždina za biciklistički grad stvoreni su kroz povijest i mentalitetom građana – koliko se uistinu možemo približiti europskim uzorima?
Mnogi gradovi diljem, većinom zapadne, Europe vole se dičiti svojom čistoćom, manjkom buke, uređenošću i prometnom infrastrukturom koja uvelike olakšava građanima da uživaju u svakodnevnom, užurbanom životu grada. Pozitivni efekti na koje se građani često oslanjaju su sigurnost, red i organizacija kako bi im put od doma do posla često protekao bez većih problema. Gradovi poput Rotterdama, Kopenhagena ili Ljubljane posljednjih su desetljeća radili i omogućili svojim stanovnicima pravu radost mobilnosti – na biciklima.
Neovisno o tome radi li se o prijevozu do posla ili vožnji iz gušta, zaljubljenici u vožnju na dva kotača mogli su u realnom vremenu pratiti napredak i stalne izazove za biciklističku infrastrukturu te kako ju je potrebno prilagođavati, u nju ulagati, kako bi se pokazali djelotvorni koraci u smjeru održive mobilnosti. Odgovornost tu pada na nekoliko čimbenika, od lokalnih vlasti do policijskih uprava, pa na kraju i aktivnošću udruga građana. Upravo ćemo u seriji članaka analizirati kako na europskoj biciklističkoj mapi stoji Varaždin i vrijedi li za njega svim Varaždincima dobro znana krilatica koju nosi – „grad bicikla“.
Ključna prometna tema
Već je otprije poznato da gotovo svaka Varaždinka ili Varaždinac posjeduje bicikl, poneki dva ili više. U gradu postoji određena biciklistička infrastruktura koju treba razvijati, a sukladno s njom nemoguće je ne spomenuti pojačan promet automobilima i ostalim motornim vozilima uz koje biciklisti moraju manevrirati, pogotovo na mjestima gdje ne postoje biciklističke staze. Osim što centar grada, ali i poneki kvartovi znaju biti prenatrpani automobilima, traženje parkinga viška postala je svakodnevna zanimacija. Ako tome dodamo onečišćenje zraka i sve veće stradavanje biciklista u prometu, ovime se biciklistička kultura, barem kao dio šireg pokreta održivosti, čini kao ključna tema za Varaždin ako se želi stvoriti zdravije i ekološki svjesnije društvo.
Spomenut ćemo čimbenike koji će dati sud o stanju stvari na terenu. Osim gradske vlasti i urbanističkim planovima za poboljšanje biciklističke infrastrukture i prometne politike, u fokusu će nam biti informacije Policijske uprave varaždinske o učestalosti i prevencijama za sprječavanje prometnih nesreća povezanih s biciklistima te nezaobilazne krađe koje su postale svakodnevica. U obzir ćemo uzeti građanske inicijative i udruge koje rade na promicanju biciklističke kulture, ali i upozoravaju na nedostatke i manjkavosti.
Nekad i sada
Podizanje svjesnosti o benefitu biciklizma u Varaždinu datira još od 19. stoljeća. Najstarija varaždinska sportska organizacija, Koturaško društvo ‘Sloga’, utemeljena je daleke 1897. godine te je oko bicikliranja okupila obrtničku i radničku mladež koji su uz starije Varaždince bili članovi te sudjelovali u manifestacijama i utrkama diljem Hrvatske. Epiteti oko varaždinske biciklističke povijesti mogu biti brojni, ali ponekad se jednostavno možete prošetati do Muzeja oldtimera i stare tehnike te vidjeti Spacelander, jedan od najskupljih primjeraka u svijetu. Osim toga u muzeju se nalazi i jedan od najmanjih bicikala, velik pet milimetara.
Varaždin ima svoju biciklijadu u kojoj stotine građana bezbrižno uživaju u vožnji, ali i retro biciklijadu kada se iz garaža vade ‘specijalke’ i spaja se staro s novim. Varaždin ima i svoje prosvjede kojima se ukazuje na pogrešne infrastrukturne odluke. Varaždin ima i obilježava Europski tjedan mobilnosti koji svakim novim izdanjem donosi poneku biciklističku novost u centar grada. Kroz Varaždin je prolazila i etapa CroRace utrke koja je okupila neke od najboljih europskih biciklista. Varaždin upravo u kolovozu 2024. može reći da ima prvog hrvatskog BMX vozača na Olimpijskim igrama.
Marin Ranteš, 28-godišnji Varaždinac, postao je olimpijac iz grada u kojem su se ljubitelji adrenalinskih sportova, ponajprije BMX-a i skateboardinga, dobrano borili za vozni park u kojem će pokazati svoj talent. Nešto što je prije više od petnaestak godina bila mladenačka ljubav prema biciklu i vožnji, danas je izraslo u jednu ozbiljnu svjetsku priču. Ranteš je jedan od ponajboljih primjera jedinke iz grada od 40 tisuća stanovnika koji može prodrmati stvari do temelja. Varaždinski Skate park danas ima svakodnevne, ponajprije mlade korisnike koji promoviraju i uživaju biciklistički sportski život.
U kojem smjeru vozimo?
Kada se u naslovu pitamo „stvarnost ili mit“ ne mislimo obezvrijediti ono što je bilo ili ono što trenutno postoji. Naredni tekstovi i informacije koje ćemo dobiti od naših sugovornika bit će potvrda što ide u stupac pluseva, a što pod minus bodove u utrci koju se treba voziti svaki dan – Varaždin je grad savršene veličine da je sve dostupno biciklom na dvadesetak minuta od starta do cilja. Osim održive mobilnosti i podizanja kvalitete života, bicikliranje nudi brojne zdravstvene prednosti, prometnu fluidnost, smanjenje troškova te povećanje sigurnosti i društvene koristi, interakcije i povezivanje kroz razne društvene događaje. Preduvjeti za Varaždin stvoreni su kroz povijest i mentalitetom građana koji njeguju biciklističku vožnju – koliko se uistinu može približiti u uvodu navedenim europskim uzorima?
1. VARAŽDIN – GRAD BICIKLA Stvarnost ili mit?: Od ‘Sloge’ do Ranteša
2. Veliki potencijal za razvoj biciklizma postoji, ali – uvijek postoji jedan ‘ali’
3. Što je Varaždinu novoga donio ovogodišnji Europski tjedan mobilnosti?
4. U Varaždinu fali biciklističkih staza, no za razvijanje biciklizma potrebno je zagrepsti dublje
5. SUŽIVOT U PROMETU Pješaci, bicikli i automobili: Skromna ljubavna priča
Serijal tekstova ‘Varaždin – grad bicikla: Stvarnost ili mit?’ napisan je uz potporu Agencije za elektroničke medije
iz Programa poticanja novinarske izvrsnosti na temelju Javnog poziva za ugovaranje novinarskih radova u elektroničkim publikacijama. Dozvoljeno prenošenje sadržaja uz objavu izvora i autora.
