Tiskara je jedanaest godina kasnije preseljena u Zagreb.
11.8. 2001. U Varaždinu je umro Tomislav Jagačić, prosvjetni djelatnik, istaknuti planinar i publicista. Rodio se 10. listopada 1924. godine u Trnovcu Bartolovečkom, završio je učiteljsku školu i na Pedagoškoj akademiji diplomirao povijest i zemljopis. Bio je ravnatelj varaždinskog narodnog sveučilišta «Braća Ribar», radio je kao propagandista u kazalištu, u «Varaždinskim vijestima» i u Auto-transportnom poduzeću Varaždin. Bavio se planinarstvom, jedan je od utemeljitelja Planinarskog društva «Jelengrad» u Kutini, aktivan u varaždinskom društvu «Ravna gora». Uređivao je «Planinarski zbornik», «Naše novine» i «Glasnik općine Sveti Ilija». Utemeljitelj je i odgovorni urednik časopisa «Varaždinska lira». Na njegovu inicijativu pokrenut je 1969. godine Internacionalni festival limenih glazbi u Varaždinu. Tomislav Jagačić autor je monografije o profesoru Marijanu Zuberu i brojnih publicističkih tekstova.
11.8. 1925. godine u Velikom Grđevcu rođen je Gustav Piasek, ugledni liječnik i povjesničar varaždinskog zdravstva. Klasičnu gimnaziju i medicinski fakultet završio je u Zagrebu, specijalizirao je medicinu rada, stručno se usavršavao u Italiji, Njemačkoj, Rusiji. Radio je u varaždinskom Medicinskom centru gdje je bio pomoćnik i zamjenik ravnatelja. Doktor Gustav Piasek proučavao povijest varaždinskog zdravstva o čemu je objavio oko 370 novinskih tekstova, 60 stručno-znanstvenih radova, godine 1996. tiskana mu je knjiga «Zdravstvo Varaždina do 19. stoljeća» a 2003. godine objavio je monografiju «Zdravstvo Varaždina». U društvenom životu Varaždina dao znatan doprinos kao član ogranka Matice Hrvatske gdje je obavljao dužnost predsjednika Nadzornog odbora. Gustav Piasek umro je 4. rujna 2007. godine u Varaždinu.
11.8.1840. Varaždinski tiskar Josip plemeniti Placer utemeljio je litografsku tiskaru. Bila je to prva litografska tiskara u Hrvatskoj, koja je 1851. godine preseljena u Zagreb.
11.8.1767. Carica i kraljica Marija Terezija izvijestila je varaždinski građanski magistrat o svojoj odluci o utemeljenju Kraljevskog vijeća Kraljevine Dalmacije, Hrvatske i Slavonije sa sjedištem u Varaždinu. U tom izvješću Marija Terezija određuje kakav svečani protokol Varaždinci moraju pripremiti: za doček kraljičina izaslanika baruna Franju Ksavera Kolera određeno je da sa gradskih bedema zapucaju topovi i mužari, da ga čeka gradski sudac sa članovima magistrata te počasna pratnja od 24 naoružana građana. Grad Varaždin bio je dužan za članove Hrvatskog kraljevskog vijeća osigurati najbolje stanove i dobru hranu.
11.8.1714. Odlukom generalnog vikara zagrebačke biskupije Nikole Gotala određeno je da se u školi za djevojčice u varaždinskom Uršulinskom samostanu uvede obavezno učenje, čitanje i pisanje na hrvatskom jeziku. Do tada se nastava odvijala na njemačkom jeziku.
