Sustav omogućava stručnjacima iz Parkova efikasnije praćenje promjena na stablima, održavanje i planiranje.
Varaždin, ponosni nositelj titule Europskog grada stabala 2024 godine (European City of Trees), podiže ljestvicu u zaštiti zelenih površina. Stabla dobivaju digitalni identitet, a poduzeće Parkovi radi na stvaranju detaljne digitalne arhive za efikasnije održavanje i učinkovitije planiranje sadnje i zahvata na stablima.
„Zahvaljujući predanom radu naših prethodnika, imamo priliku živjeti u gradu zelenih parkova i šetnica. Povijesna svijest Varaždinaca o važnosti zelenila ostavila nam je bogato nasljeđe koje Parkovi danas s ponosom čuvaju i unapređuju. Uvođenjem ovog katastarskog sustava, temeljenog na najnovijim znanstvenim spoznajama i međunarodnim standardima, činimo još jedan korak prema održivom upravljanju našim zelenim fondom. Kako bi ga očuvali za buduće generacije i osigurali da Varaždin i dalje bude grad zelenih krošnji, ovaj sustav će nam pomoći i da budemo spremniji suočiti se s izazovima klimatskih promjena.“ pojašnjava Jelena Sekelj, direktorica Parkova d.o.o.
Stabla označena posebnim pločicama koje ih ne oštećuju
Pregled stabala i unos podataka obavlja se na licu mjesta na terenu. Rukovoditeljica RJ Zelene površine Parkova, a ujedno i vlasnica europskog certifikata za vizualnu prosudbu stabala, Sonja Kušter konkretizirala je koje sve informacije se unose u katastar i kako:
„Svako stablo ima svoju pločicu s katastarskim brojem otpornu na UV zračenje, koja je čavlićem na visini od približno 2 m pričvršćena za stablo. Pločice su posebno dizajnirane za tu namjenu tako da se spriječi oštećivanje stabla. Prvo u program unosimo položaj, a onda i rezultate terenske izmjere. Terenska izmjera i pregled stabla uključuje određivanje visine stabla, visine debla od tla do prvih grana, promjera krošnje i promjera debla. Za svako stablo koje se unese radi se vizualna prosudba stabla prema VTA – Visual Tree Assessment smjernicama. Gleda se njegovo zdravstveno stanje i vitalnost, moguća oštećenja, bolesti i štetnici te se sve to skupa fotodokumentira. Unose se podaci o približnoj starosti stabla (posađeno, mlado, poluodraslo, odraslo i staro – veteransko stablo), o perspektivi stabla u budućnosti, o njegovoj vitalnosti, zdravstvenom stanju i stabilnosti te o vrijednosti stabla u prostoru u kojem se nalazi. Ako na stablu evidentiramo korisne organizme ili pak bolesti i štetnike, i te podatke unosimo u katastar, jednako kao i oštećenja, suhe grane, trulež ili neke druge nepravilnosti i opažanja. Nakon što smo obavili pregled i unijeli podatke, u katastar unosimo i zahvate koji su na stablu eventualno potrebni.“
Ako se pokaže potrebnim, nakon ovog postupka certificirani arboristi provode daljnju dijagnostiku na stablima, poput rezistografije koja služi da se utvrdi rasprostiranje truleži i opasnost od loma.
Redovito ažuriranje podataka
Stabla su živi organizmi koji rastu i mijenjaju se pod utjecajem vanjskih faktora. Zbog toga i katastar stabala nije statična evidencija, već dinamični informacijski sustav u kojeg će se kontinuirano unositi promjene kao rezultati terenskih provjera, novih sadnji i obnovu postojećih zelenih površina provedenih zahvata i slično.
Temelj održivog upravljanja stablima
Katastar stabala predstavlja ključan element održivog upravljanja stablima u Varaždinu. On će omogućiti i bolje planiranje novih sadnji i obnovu postojećih zelenih površina te zaštitu postojećih stabala pri izvođenju novih projekata i zahvata.
Ovaj sveobuhvatan sustav omogućuje bolje razumijevanje i zaštitu gradskog zelenog nasljeđa, pomažući očuvanju Varaždina kao jednog od najzelenijih gradova u Hrvatskoj. Nagrada za Europski grad stabala potvrđuje proaktivnost i predanost Varaždina i Parkova brizi o stablima, postavljajući visoke standarde za urbano šumarstvo u Hrvatskoj i pružajući primjer drugim gradovima.
