Izložba pod nazivom ‘Autohtone, endemske i strane vrste slatkovodnih riba’ bit će postavljena u Areni od 4. do 6. listopada.
Rijeke sjeverozapadne Hrvatske, predvođene Dravom i Murom, te brojne mrtvice, rukavci i šudergrabe, odlikuju se iznimnim bogatstvom ribljih vrsta. Poznati čakovečki istraživač prirode i fotograf Josip Horvat Majzek kaže da je ihtiološka raznolikost rijeka dunavskog slijeva među najvećima u Europi! Velik dio bogatstva tih riječnih dubina bit će idućih dana, od 4. do 6. listopada, prikazan na izložbi fotografija pod nazivom ‘Autohtone, endemske i strane vrste slatkovodnih riba’. Izložba će biti postavljena u varaždinskoj Areni u sklopu 27. Međunarodnog sajma Priroda, lov, ribolov, turizam.
Zaljubljenik u prirodu
Horvat je zaljubljenik u prirodu, kaže, otkad zna za sebe te je s vremenom, iako samouk, postao pravi stručnjak. Autor je četiriju knjiga te iza sebe ima niz samostalnih fotografskih izložbi i održanih autorskih predavanja.
“Najviše sam se bavio proučavanjem vaskularne flore, vidri, dabrova, čagljeva, bijelih i crnih roda, jelena običnog… A proučavanjem slatkovodnih riba uhvatio sam se ponajviše radi edukacije. Uočio sam, naime, da mnogi sportski ribiči ne razlikuju vrste riba”, priča nam Horvat.
Mnogi sportski ribiči slabo educirani
“Zadnjih desetak godina, na barama, ribnjacima, kanalima i rijekama, susretao sam brojne sportske ribiče i uvidio da većina njih ne poznaje ribe koje ulove. Jedan mi je pokazao ribu i rekao da je to podust, no kad sam pogledao, vidio sam da je uhvatio bolena, ribu grabežljivca. Mnogi kažu da su uhvatili ‘divera’, odnosno deveriku, a zapravo je riječ o krupatici. I tako… Nisam još sreo sportskog ribiča koji bi odjednom znao nabrojati 20 vrsta slatkovodnih riba”.
Upravo to ga je nagnalo da počne sam istraživati ihtiofaunu te fotografirati i determinirati slatkovodne ribe. Putem takvih izložbi fotografija pokušava educirati sve zainteresirane.
“Osim nepoznavanja vrsta riba, brojni sportski ribiči nakon završetka ribolova ostavljaju iza sebe smeće te razni otpad. Ne znam kako im nije neugodno”, žali se ovaj ljubitelj prirode.
Dobio posebnu dozvolu
S obzirom na to da u to vrijeme kada je počeo istraživati slatkovodne ribe, nije bio sportski ribič, fotografirao je ribe koje drugi ulove. Bile su to najčešće mrena i štuka. No nije to uvijek išlo onako kako je zamišljao.
“Bilo je sportskih ribiča koji su mi željeli izaći u susret, ali bilo je i onih drugih. Tako da sam odlučio od nadležnih tijela zatražiti posebnu dozvolu da sam smijem loviti posebnim alatima. Kakvim alatima? Nećemo o tome, da netko ne dođe na ideju. Bolje da se to ne zna. Ti alati nisu dozvoljeni za sportski ribolov. Alati ne štete ribi, samo je lakše uloviti”, priča Majzek.
Što ulovi, fotografira i pusti
Tako da on svoje ribe pusti čim ih fotografira. S vremenom je, dodaje, položio ispit za sportskog ribiča te i sam postao jedan od njih. Trenutno ima tri štapa za ribolov.
“Ali to nije ništa u odnosu na neke, koji ih imaju i po pedeset”, komentira.
Najveći problem u našim vodotocima čine strane i invazivne vrste, objašnjava Josip Horvat. Nije problem, kaže, u tome što nisu autohtone, već što su nevjerojatno otporne i iznimno se učinkovito razmnožavaju.
Babuška je fenomen
“Recimo, babuška je jedna takva. Ona je fenomen svih fenomena. Nevjerojatno je u kakvim sve uvjetima može preživjeti i kako se razmnožava. Ženke se mrijeste na način da i mužjaci drugih vrsta mogu oploditi njezinu ikru! No izlegu se sve babuške”, iznosi tu zanimljivost o ovoj ribi i dodaje da ona može preživjeti do 24 sata na suhom.
Osim babuške, tu su i sunčanica, glavočići, crni somić…
“Sunčanice su američke ribe, došle su preko kućnih akvarija u naše vodotoke i sad tu dominiraju. Glavočići su najnovija strana vrsta, oni su došli Dunavom”, nabraja naš sugovornik.
Crni somić, kaže Horvat, došao je iz Sjeverne Amerike.
“Tamo je ta vrsta ribe konzumna, vrlo je kvalitetna, ima ukusno meso. Međutim, drukčija je tamo kvaliteta vode i to utječe na to da u onim američkim vodama izrastu preko pola metra. Kod nas rijetko koji naraste do 30 centimetara, tako da nije ekonomski isplativ. Brojni sportski ribiči imaju s njime problema te, osim toga, pričinjava veliku štetu autohtonim vrstama”, tumači Majzek.
Najveća i najmanja
Najveća riba u Dravi je som.
“Som u našim vodama naraste i preko 2 i pol metra. Evo, prije nekoliko tjedana kod nas je ulovljen som od oko 2,40 metra. Svjetski rekord u sportskom ribolovu iznosi 2,85 metra, a taj som je ulovljen u Italiji”, iznosi brojke Josip Horvat.
Najmanja riba koja će biti prikazana na izloženim fotografijama je koljuška, a među rijetkima posebno mjesto zauzima crnka.
“Koljuške ima u rijeci Muri. Naraste do 3 centimetra. Crnka je jedna od najrjeđih i naša najzagonetnija riba. Nema je u Karlovcu, nema je u Savi… No ima je u Srbiji”, kaže ovaj istraživač.
Po cijele dane u prirodi
Cijeli Majzekov dnevni ritam posvećen je prirodi i istraživanju.
“Nekad me po tjedan dana nema doma. Tako sam se uhodao. Evo, i sad krećem na teren, ne znam kad ću se vratiti”, kaže i napominje da je to nužno jer u prirodi nema radnog dana, tjedna ili vikenda.
“Recimo, kad su se dabrovi nakon 200 godina vratili u naše rijeke, bilo je to 1998. godine, procesom reintrodukcije, pojavili su se i mnogi fotografi. Ali oni su očekivali da je to kao na polici u dućanu, da ih dabar čeka. No nije to tako. Ja ga po tjedan dana proučavam, kako bi mi on dozvolio da mu se približim. Kad osjeti da mu nisam prijetnja, onda negdje u tri ujutro napravim prvu fotografiju”, opisuje Majzek kako to zna izgledati.
Dodaje da je imao situacije da je dabar sam došao do njega.
“Kako se to dogodi? Sjedim satima kao svijeća i on, kad osjeti da mu nisam prijetnja, jednostavno priđe, jer i on je znatiželjan”, prisjeća se.
Na 35 panoa 70 riba
No vratimo se na ribe i na predstojeću izložbu. Evo što o njoj kaže autor:
“Bit će izložene fotografije 70 vrsta riba, i to na 35 panoa. Upario sam ribe koje su slične, da svi zainteresirani na jednom mjestu mogu vidjeti tu razliku”.
Na fotografijama su navedeni hrvatski i latinski nazivi te je naznačeno jesu li autohtone, strane vrste ili endemi.
“Osmislio sam piktogram koji nalikuje ribi, pomoću kojeg se može vidjeti koliko velika riba može narasti. Svaka točkica predstavlja oko 10 centimetara”, kaže autor.
Cilj mu je educirati druge
Prvu samostalnu izložbu fotografija Josip Horvat imao je 1996. godine. U Varaždinu je dosad dva puta izlagao, a ovo mu je prvo gostovanje na Međunarodnom sajmu Priroda, lov, ribolov, turizam.
“Kad sam bio mlad, nije bilo opreme, bio je samo vid, osjećaj, doživljaj. Sad postoji sva oprema koja nam omogućuje da brže učimo. Pa kad sam vidio koliko se slabo poznaju ribe naših vodotoka, rekao sam sam sebi: hajde da probam to promijeniti”.
Međunarodni sajam Priroda, lov, ribolov, turizam održava se idućeg vikenda, od 4. do 6. listopada.
