VŽ Kalendar

Godine 1993. započeli radovi na poslovnoj zgradi nekadašnje Varaždinske banke

Započeli su radovi na mjestu današnje prepoznatljive vizure grada.

2.11.1884. Na poticaj velikog župana Varaždinske županije Ognjeslava Utješinovića i gradonačelnika Varaždina Milana Vrabčevića prikupljeni su dobrovoljni prilozi za gradnju pravoslavne kapelice u Varaždinu. Svoj prilog dali su i đakovački biskup Juraj Strossmayer i barun Metel Ožegović, a grad je darovao zemljište na Banskom trgu. Građevinske radove izveo je graditelj Radoslav Atzinger. Pravoslavna kapelica u Varaždinu posvećena je 2.studenog i bila u sastavu parohije u Bolfanu.

2.11.1879. U Varaždinu se rodio Mirko Novak, svećenik, skladatelj, glazbenik. Potekao je iz obitelji s osmero djece gradskog kovača. U rodnom gradu završio je pučku školu i šest razreda gimnazije. U Zagrebu je studirao teologiju i zaređen je za svećenika 1902.godine. S Milanom Zjalićem Mirko Novak utemeljio je glazbeni časopis „Sveta Cecilija“ kojemu je bio urednik. U zagrebačkoj crkvi Svetog Marka vodio je oratorijski zbor, bio mu dirigent i solo pjevač. Od 1913. pa do smrti 1928.godine župnik je u Knegincu kraj Varaždina. Skladao je svjetovnu i crkvenu glazbu. Sačuvano je pedesetak njegovih skladbi.

2.11.2010. U 59.godini u Varaždinu je 2.studenoga 2010.godine umro književnik Ivica Zamoda. Školovao se u rodnom Varaždinu, Zagrebu i Rijeci, bio je novinar, karikaturist i književnik. Među utemeljiteljima je Varaždinskog književnog društva u kojem je biran za tajnika i predsjednika, pokrenuo je pjesnički recital “Srebrnu cestu” na koju  tradicionalno dolaze brojni hrvatski pjesnici. Ivica Zamoda napisao je desetak zbirki  pjesama i proze od kojih su najčitanije “Ne voljeti gravitaciju”, “Rehabilitacija”, “Knjiga koje nema”, “Ranjenička karta”, “Arhiv ispisanih pločica.

2.11.1993. Započeli su glavni radovi na iskopu građevne jame za poslovnu zgradu Varaždinske banke (današnja zgrada Zagrebačke banke) na uglu Cesarčeve, Blažekove i Ulice Zrinskih i Frankopana.

STUDENI 1969. Početkom studenog 1969. godine, nakon velikog potresa u Banja Luci (BiH), učenice i učenici Školskog centra za stručno obrazovanje zdravstvenih kadrova samoinicijativno su zatražili da daju krv za stradale u Banja Luci. Ukupno 65 učenika i učenica ove škole ili 98 % onih koji su u stanju da daju krv pomogli su Banjalučanima u tim, za njih vrlo teškim danima.

Povezani sadržaj
Preporučeno
Najnovije