Riječ je o prvom takvom sastanku na kojem se raspravlja o ulozi regionalnih znanstvenih centara u nacionalnom kontekstu.
Grad Ludbreg, točnije Regionalni znanstveni centar za osnovnoškolski odgoj i obrazovanje u STEM području domaćin je dvodnevnog koordinacijskog sastanka u sklopu Bilateralne inicijative s regionalnim znanstvenim centrima. Riječ je o prvom takvom sastanku na kojem se raspravlja o ulozi regionalnih znanstvenih centara u nacionalnom kontekstu. Također fokus koordinacijskog sastanka je i na suradnji regionalnih znanstvenih centara s ostalim dionicima.
– Osnovana su četiri regionalna znanstvena centra u Hrvatskoj. Uz ovaj u Ludbregu, tu su još Split, Šibenik i Osijek. Naglasak današnjeg sastanka stavljen je na srednjoškolsko obrazovanje, ali i kako potaknuti mlade da se bave znanošću. Kroz iskustva drugih zemalja želimo vidjeti kako osigurati održivost, ali i kako približiti učenicima i drugim korisnicima naše regionalne znanstvene centre – rekla je Željka Marković-Bilić, ravnateljica Regionalnog znanstvenog centra Lori Ludbreg. Dodala je i kako je Lori Ludbreg zamišljen kao potpora školskom kurikulumu.
– To znači da ne radimo ništa izvan kurikuluma, ali imamo dovoljno vremena da kad djeca dođu k nama na terensku nastavu neku temu odradimo od početka do kraja. Uz to imamo puno opreme zahvaljujući kojoj možemo kod djece buditi interes za STEM područje i za znanost. Kasnije se to samo nadovezuje kako idemo kroz vertikalu od predškole preko osnovne, srednje škole pa do tehničkih fakulteta – pojasnila je ravnateljica.
Poseban interes u Regionalnom znanstvenom centru Lori Ludbreg je za simulator letenja. No, da bi se sjelo u simulator, potrebno je prije toga riješiti matematičke zadatke.
– Riječ je zapravo o matematičkom modulu koji traje pet sati i od toga su tri i pol sata čiste matematike. Znači da bi djeca sjela u simulator letenja, oni prvo moraju odraditi matematičke zadatke, izraditi plan puta, izračunati trajanje leta od točke A do točke B. Potom slijedi ulazak u simulator i sam let i tu onda dobivate onaj wow efekt, pa mi smo to sami odradili, nije ta matematika tako dosadna, možemo i više – rekla je Željka Marković-Bilić te dodala kako vjeruje da time otvaraju vrata za budućnost obrazovanja.
Regionalni znanstveni centra Lori Ludbreg ostvaren je zahvaljujući podrške partnera, jedan od ključnih svakako je norveški partner First Scandinavia. Osnivač i direktor Per-Arild Konradsen nazočio je koordinacijskom sastanku u Ludbregu. Kako je rekao, u stvaranju ove ideje prije dvadesetak godina potaknuo ga je vlastiti sin koji kao dječak nikako nije volio školu i njezin koncept. Bio je to izazov na kojeg je Konradsen odlučio reagirati promjenom koncepta obrazovanja.
– Norveški sustav obrazovanja bio je namijenjen teorijski „jakim“ studentima. Ali znamo da mnogi učenici lakše uče kroz praktičnu nastavu i ljudsku interakciju. Stvorili smo „sobu“ koja je fokusirana na učenje kroz praktični oblik nastave. Važna je i činjenica da Newton koncept nije u natjecateljskom odnosu s norveškim školskim sustavom. Mi smo dio državnog budžeta jer je naš Parlament zaključio da im je ovakav koncept potreban. Trenutno u Norveškoj imamo 40 ovakvih soba i gradimo ih još. Za uspjeh je nužno ostvariti i suradnju s ministarstvom jer mora postojati povezanost jer kod nas oni su zaduženi za plaće i tekuće troškove. Drugi dio, ulaganja rješavamo kroz suradnju s poduzetnicima. Zahvaljujući njima ostvarujemo nove Newton sobe, kupujemo opremu, financiramo edukaciju Newton učitelja. Rekao bih da je to operacija koja ide kroz dva segmenta, a to je ulaganje bez kojeg ne možemo ostvariti dugoročni cilj i tekući poslovi koji su u domeni ministarstva. Ne želimo se dovesti u situaciju da otvorimo nešto ovoliko sjajno i potom zatvorimo vrata jer nismo dobro planirali – rekao je Konradsen. Istaknuo je kako Newton sobe trenutno postoje u 15 zemalja, a jedna je čak i u Kini.
– Ovo je pedagoški sistem koji je internacionalno prihvaćen, a upravo dijeljenje iskustava omogućuje nam napredak i opstanak. No uvijek ističemo kako bez podrške ministarstava i prihvaćenosti od strane školskog kurikuluma teško je opstati – zaključio je Konradsen.
U Gradu Ludbregu ističu kako je jedan od pokretača i najvažnijih motiva u svakodnevnom upravljanju gradom mijenjati Ludbreg na bolje te to vide kroz osiguravanje što kvalitetnijeg načina obrazovanja. S obzirom na to da Grad Ludbreg nije osnivač osnovne ni srednje škole, na obrazovanje mogu utjecati samo posredno te su priliku za to vidjeli kroz europske projekte. Na jednome od putovanja upoznali su se sa STEM konceptom izvanškolskog obrazovanja koje se provodi u Norveškoj i krenuli su razvijati projekt pod nazivom Lori. U sklopu projekta u travnju ove godine otvoren je Regionalni znanstveni centar za osnovnoškolski odgoj i obrazovanje u STEM području, odnosno Lori Ludbreg.
– Na ovaj način dobili smo priliku utjecati na proces promjene obrazovne sheme, odnosno pristupa obrazovanju. Odlučili smo se za ovu investiciju u suradnji s Ministarstvom regionalnog razvoja. Pomalo neobično, ali zapravo to je bio jedini način da možda barem malo uzburkamo vode ili da proizvedemo stres u sustavu i pokažemo da u malim sredinama koje jesu orijentirane prema kvalitetnom obrazovanju možemo postići tu jednu pozitivnu napetost i poziv na promjenu paradigme obrazovanja. Naše obrazovanje poprilično je teorijsko, a mi želimo pokazati da se već od najranije dobi, one vrtićke pa kroz osnovnoškolsku i srednjoškolsku dob može privući djecu STEM-u. Pokazujemo im da je matematika ispod svega i da je se stoga ne treba bojati i tako stvaramo osobe koje će mijenjati svijet na pozitivan način. Naš projekt Lori Ludbreg financiran je velikim udjelom iz Norveškog europskog fonda. Jednim dijelom smo morali i kao grad financirati s obzirom na to da je projekt premašio zadane vrijednosti od 3 milijuna eura koliko je bilo osigurano Norveškim europskim fondom. Investirali smo vlastita sredstva, pokazali da se može, osnovali smo vlastitu javnu ustanovu za promociju STEM-a i nadam se da ćemo u budućnosti kroz prihvatljivost i privlačnost ovog projekta osigurati dodatna sredstva za funkcioniranje ovog cijelog sustava. Taj sustav nije jeftin, potrebno je osigurati plaće za učitelje i sve potrebno za dnevno funkcioniranje, ali nama je on bitan jer ovo ne stvaramo za danas već za budućnost – rekao je gradonačelnik Dubravko Bilić.
Koordinacijski sastanak okuplja predstavnike regionalnih znanstvenih centara, Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije, Ministarstva znanosti i obrazovanja, predstavnici osnovnih i srednjih škola te vrtića.
