Tada je zabilježena temperatura od čak -22 Celzijeva stupnja.
8.1.1971. Otvoreno je klizalište na školskom rukometnom igralištu sadašnje II. osnovne škole, a tadašnjih škola Ratimir Herceg i Božena Slukan. Pogodno vrijeme i izuzetno niske temperature (4. siječnja 1971. zabilježena je temperatura od -22°C) omogućili su da Varaždin dobije površinu za klizanje. Ledenu površinu pripremio je Omladinski hokej klub „Varaždin“.
Grad Novi Marof nastao je uz dvorac kojeg je oko 1776.godine sagradio grof Ljudevit Erdödy. Njegov otac, grof Đuro Erdödy, već je ranije ispod sela Ključa uz rijeku Bednju sagradio jednokatni dvorac, ali zbog čestih poplava i brojnih komaraca, Erdödijevi su napustili tu građevinu i odlučili na obližnjem brežuljku sagraditi svoj dom – Novi majur. Jednokatni dvorac u obliku četverokuta sagrađen je u kasnobaroknom klasicističkom stilu. Naselje Novi Marof uz dvorac u početku se sporo razvijalo pa je 1857.godine ovdje živjelo samo devetnaest stanovnika. Do rasta je došlo 1886.godine kada je sagrađena željeznička pruga Varaždin-Zagreb i Novi Marof postao središte općine, kotarskog suda, oružničke postaje i pošte. Te je godine u Novom Marofu bilo trinaest kuća i 140 stanovnika. Godine 1926. u Erdödijevom dvorcu otvoreno je Državno lječilište za plućne bolesti. Naselje Novi Marof proglašeno je gradom 1997.godine.
~~~
U 15. i 16.stoljeću za vrijeme stalnih prodora turske vojske prema srednjoj Europi, kao jedan od glavnih obrambenih gradova, Varaždin je bio zaštićen čvrstim bedemima i okružen opkopima s vodom. Jednako tako bila je zaštićena i starogradska tvrđava, plemićko sjedište varaždinskog župana. Nestankom ratnih opasnosti početkom 19.stoljeća počelo je rušenje bedema i zatrpavanje grabišta, a radovi su trajali tridesetak godina. Bedemi oko starogradske tvrđave nisu srušeni niti održavani pa je 1919.godine bilo pokušaja da se zapuštene zidine uklone, prostor sravni s ostalim terenom. Međutim, Varaždinci su se pobunili protiv takvih namjera, a gradsko poglavarstvo angažiralo je vrtlara iz Njemačke koji je napravio plan uređenja bedema. Do zatrpavanja blatnih jama, uređivanja zemljišta, sadnje drveća i grmlja, sijanja trave došlo je tek 1937. i 1938. godine. Od tada je popularna Bašća omiljeno sastajalište mladih i jedan od najljepših parkova u gradu.
