
Natjecalo se u slalomu, spustu i skijaškom trčanju na snježnim terenima Varaždinbrega.
31.1.1919. U Varaždinu je rođen Rudolf Košić. Diplomirao je na beogradskoj Muzičkoj akademiji, radio kao nastavnik glazbe u Rijeci i Vukovaru, zatim je od 1956. do 1964. godine dirigent vojnog orkestra u Varaždinu, zborovođa pjevačkog društva “Zanatlijac”, voditelj glazbene sekcije OKUD “Milica Pavlić Kata”, nastavnik varaždinske Glazbene škole. Dirigirao je na promenadnim koncertima u štetalištu “Vatroslav Jagić”. Rudolf
Košić bavio se i skladanjem.
31.1.1914. U Ivancu je rođen Stjepan Velić, redatelj i scenarist popularnih znanstvenih filmova. Radio je u “Nastavnom filmu”, “Zora film” i Obrazovnom centru Televizije Zagreb.
31.1.1885. Rođen je u Đurđevcu Josip Hajduković, svećenik i pjesnik. Po okončanju studija Bogoslovije u Zagrebu radio je kao kapelan u Dugom Selu, a 1918. postaje župnik u Varaždinskim Toplicama koju dužnost je obavljao do svoje smrti 21. svibnja 1942.godine. Josip Hajduković skupljao je i objavljivao pučke umotvorine, ponajviše zagonetke. Pisao je stihove prožete vjerom,prošlošću i domoljubljem. Godine 1909. objavio je zbirku
stihova “Pjesme”. Surađivao je u varaždinskom tjedniku “Hrvatska straža”, u listovima i časopisima “Glasnik svetog Franje”, “Književnom tjedniku”, “Luči”, “Prosvjeti”, “Obitelji” i drugima.
31.1.1588. Gradsko poglavarstvo Varaždina donijelo je odluku da jedino građani slobodnog i kraljevskog grada Varaždina mogu prodavati žito po ulicama, izvan gradske tržnice. Svi ostali žito su morali nuditi na tržnici koja je bila pred Gradskom vijećnicom.
31.1.1937. Varaždinski ski – klub priredio je prvo skijaško prvenstvo grada. Natjecalo se u slalomu, spustu i skijaškom trčanju na snježnim terenima Varaždinbrega.
31.1.1898. U Varaždinu je rođen Josip Breitenfeld, liječnik neuropsihijatar. Medicinu je diplomirao u Grazu, od 1922. godine radio je u varaždinskoj bolnici i bio angažiran na suzbijanju zaraznih bolesti u varaždinskom kraju. Nakon specijalizacije neurokirurgije u Berlinu voditelj je neuropsihijatrijskog odjela Zakladne bolnice na Rebru, a od 1945. rukovodio je odjelom neuropsihijatrije opće bolnice “Mladen Stojanović” i izvanredni je profesor zagrebačkog Medicinskog fakulteta. Autor je brojnih znanstvenih članaka koje je objavljivao u “Radiološkom glasniku” i “Liječničkom vjesniku”. Josip Brajtenfeld umro je u Zagrebu 1964. godine.