Priča o nogometnim socios klubovima može početi s Varteksom. Zašto je varaždinski klub tako bitan?
Against Modern Football: Understanding Clubs Founded and Operated by Supporters naslov je znanstvene knjige, rada na kojem su višegodišnje istraživanje napravili znanstvenici i sociolozi Benjamin Perasović, Marko Mustapić i Christian Brandt. Nedavno je knjiga doživjela svjetsku premijeru u varaždinskoj knjižnici Metel Ožegović. Zašto baš u Varaždinu? Pa jedan od glavnih ‘likova priče’ je nogometni klub Varteks osnovan 2011. godine.
Varteksom su se bavili Perasović i Mustapić, dok je Brandt proučavao zbivanja u i oko kluba HFC Falke iz Hamburga. Kratki kontekst – Falke su osnovali razočarani navijači HSV-a. Zvuči vam poznato s varaždinskim primjerom? Upravo je to jedna od glavnih poveznica njemačkog i hrvatskog kluba – osim što su ustrojeni po socios modelu (jedan član – jedan glas).
– Od druge polovice 90-ih, pogotovo nakon Bossmanovog pravila i velikog upliva medijskog kapitala i formiranja Premiershipa u Engleskoj, dolazi do jednog novog vala komercijalizacije nogometa. Komercijalizacije i komodifikacije. Potonje znači da sve što je u vezi s nogometom se pretvara u robu. Bitno je bilo kupovati i prodavati na tržištu. Tada je počeo određeni otpor navijača takvom sistemu koji se izražavao kroz jednostavne slogane, a jedan od tih slogana završio je kao naslov naše knjige: Against Modern Football – kazao je sociolog i autor Perasović.
– Od tih slogana različitih akcija, bojkota, peticija, građanskog neposluha, zaustavljanja automobila na prometnicama, navijači su na različite načine izražavali svoje nezadovoljstvo. Najradikalniji i najpoznatiji te najznačajniji oblik protesta je kada navijači razočarani komercijalizacijom osnivaju vlastite klubove – istaknuo je Perasović.
Europski primjeri
Jedni od najpoznatijih primjera u Europi su FC United of Manchester (2005.), Austria Salzburg (2005.) i AFC Wimbledon (2002.). Varteksova priča traje od 2011. godine kada navijači, White Stonesi i prijatelji starog kluba koji je promijenio ime u NK Varaždin, osnivaju svoj klub.
– Postoje tri glavna razloga zašto su navijači Varteksa osnovali svoj klub i bili su prisiljeni to učiniti. Prvi razlog je promjena imena kluba za koji su navijali, drugi je bankrot kluba, a treći namještanje utakmica koji su ‘krojili’ najpoznatiji igrači tog istog kluba. To je točka preokreta u kojoj je bilo jasno da više nema povratka. Intervjuirajući brojne djelatnike, ključne aktere i navijače Varteksa, upravo smo od njih dobili ove odgovore – kazao je Perasović.
Upoznajmo malo prije nastavka Benjamina Perasovića. Istaknuta persona u znanstvenim krugovima, prije nekoliko godina bila je predsjednik Nadzornog odbora Hajduka (2018. – 2022.). Poznavateljima nogometnih upravljačkih prilika poznato je kako se još od 2011. godine kroz udrugu Naš Hajduk biraju članovi za Nadzorni odbor Hajduka. Nešto je to drugačija struktura od Varteksove, kompleksnija s financijske i upravljačke pozicije, ali bila je dovoljna da splitski klub podrži Varteks koji je tada bio u svojim začecima. Što se tiče Perasovića, godine 2002. dobio je godišnju državnu nagradu za znanost za knjigu ‘Urbana plemena – sociologija supkultura u Hrvatskoj’ što je obavezno štivo za sve ljubitelje supkulturnih tema, od glazbe do navijača.
Razumijevanje društva u kojem vladaju bizarnosti
Kako ne bi sve ostalo samo slovo na papiru, Perasović je na promociji govorio o životnim situacijama s kojima se sreo u dvogodišnjem istraživanju za knjigu pošto je dobar dio vremena proveo upravo s navijačima Varteksa na domaćim utakmicama i gostovanjima.
– Bilo je tu svega. Pamtim crticu s jednog gostovanja gdje miroljubivi domaći ljudi, ljudi sa sela, s kotlovinom, ponudom hrane i pića za sve koji dođu gledati utakmicu, ostaju zatečeni zbog toga dolaska policije. Tu nema ultrasa, ni sukoba. Dva kombija specijalne policije odjednom naprave pretres. Čovjeku se čini da čita Alana Forda. A to se samo sprovode White Stonesi na izolirano mjesto na tribini, odnosno na mjesto uz travnjak. Naravno, nama sociolozima nije to bilo nešto nerazumljivo jer moramo razumjeti društvo u kojem živimo, ali opet nam je sve skupa izgledalo bizarno. Bilo je jako puno takvih situacija. Pogotovo dok se govori o stalnoj prisutnosti policije u utakmicama gdje nema apsolutno nikakvog rizika – kaže Perasović.
Perasović je s kolegom i suautorom Mustapićem prošao dovoljan broj takvih situacija, znali su uvidjeti situacije vrijedne bilježenja i što one znače u kontekstu socios pokreta oko Varteksa.
– Naša ljubav prema Varteksu nije bila glumljena. Varteks je simbol borbe navijača protiv ‘modernog nogometa’. Kada kažemo ‘moderni nogomet’ to sad vrijedi za cijeli svijet. U različitim zemljama taj se pojam različito racionalizira. U Hrvatskoj je prije svega to bila borba protiv korupcije, represije i nadzora nad navijačima. Na primjer, činjenica je da su pobune navijača sa zapada protiv modernog nogometa najčešće bile zbog rigidne komercijalizacije nogometa, dok su oni s istočne strane vodili borbu zbog represije i korupcije. Ipak, istočni Europljani također dobro znaju kada se govori o komercijalizaciji, isto kao i zapadni Europljani kada dolazi do represije i nadzora – napominje Perasović.
AMF senzibilitet
Više sličnosti nego razlika među dva kluba, iako se govori o posve različitim podnebljima gdje su klubovi nastali, jedan je od rezimea istraživanja.
– Najvrjedniji nalaz što se tiče usporedbe Varteksa i Falkea je sljedeći: riječ je o klubovima iz zemalja s prilično različitim povijesnim, političkim, kulturnim i ekonomskim kontekstom. Znači, trebalo bi biti više različitosti nego sličnosti. I naravno da različitosti ima, ali ono što je po meni najvrjedniji nalaz da ima puno više sličnosti. Što ta sličnost znači? Potvrdila se naša teza koje je nazvana AMF (Against Modern Football) senzibilitet. To je zajednički osjećaj koji dijele navijači Varteksa i Falkea, pa čak i osjećaj koji dijele navijači drugih klubova, koji su simboli modernog nogometa poput Manchester Cityja i Bayerna iz Münchena. Širom svijeta imate bogate klubove, ali dio njihovih vjernih navijača dijeli senzibilitet s klubovima koji su otpor modernom nogometu te će ga pokazati na ovaj ili onaj način – rekao je Perasović te naveo nekoliko primjera:
– Posljednje što smo vidjeli da su se apsolutno svi navijači suprotstavili europskoj Superligi, ideji koja je vrlo brzo ‘ugušena’. Prije tri sezone su navijači Liverpoola izveli bojkot zbog najave skupljih cijena ulaznica. Taj AMF senzibilitet je prisutan, ali se u određenim trenucima različito manifestira. Jesu li to demonstracije ili nešto drugo, ljudi svakodnevno, iz vikenda u vikend, obnavljaju takav senzibilitet. Za mene je to jedan od najvrjednijih nalaza u knjizi; upravo ta sličnost u kontekstima u kojima očekuješ razlike – naveo je Perasović.
Nekad ledina, danas tribina
Varteks je u gotovo 14 godina postojanja došao iz najniže lige do 3. nogometne lige Sjever (četvrti rang) u kojoj trenutno drži treću poziciju te je jedan od pretendenta za promociju u treći rang hrvatskog nogometa. Nije na odmet reći kako Varteksov kamp u Hrašćici raste iz dana u dan. Natkrivena tribina s nekoliko stotina sjedala je već izgrađena, teren će se srediti tijekom proljeća i ljeta pa bi od sljedeće sezone trebalo slijediti trajno preseljenje s dotrajale Slobode s jako loše održavanim terenom u Hrašćicu.
– U Hrvatskoj nema sličnog kluba kao što je Varteks i on je tu apsolutna avangarda. S obzirom kako je Hrvatska uvelike opterećena korupcijom, nije mala stvar ako netko može biti transparentan i pošteno raditi svoj posao. Time možete postati uzor drugima. Tu govorimo i o kvalitetama nekih igrača koji se ne tiču samo izvedbi na terenu, ali su također povezane s pripadanjem zajednici koja želi biti poštena i dosljedna svojim principima. Sačuvati tu jednu crtu pripadanja zajednici, što je od početaka nogometa bilo jako povezano, to je ono što Varteks sada radi – objašnjava Perasović te dodaje:
– Bili smo u Hrašćici prije nekoliko godina i danas. Christian je odmah pronašao fotografiju ledine na kojoj nema ničega. Danas smo na istom mjestu stajali uz tribinu. Čovjek nauči biti zadovoljan s malim stvarima, iako ove stvari o kojima govorimo nisu tako male – navodi sociolog.
Za knjigu se može reći da ima određenu novinu i u samoj sociologiji jer su autori predložili različite terminološke inovacije. Od pojma AMF klubovi što je, na primjer, različitiji slučaj od engleskih pojmova (Phoenix clubs, 50+1…).
Knjiga Against Modern Football: Understanding Clubs Founded and Operated by Supporters može se posuditi u varaždinskoj knjižnici.
