Propala tvrtka nema dovoljno imovine iz koje bi se to moglo naplatiti. Hoće li sve pasti na leđa poreznih obveznika? Evo što kažu župan i gradonačelnik te ministarstvo.
Za sanaciju nezakonito odloženog otpada koji je ostao iza uhićenih Josipa i Monike Šincek trebat će između 1 i 1,5 milijuna eura, govore neke procjene.
To se odnosi samo na onih 4.000 tona što je njihova tvrtka Tipos Resurs nezakonito odložila na području Varaždina. Ako se tome pridoda otpad u Gospiću i Benkovcu, dolazi se do 35.000 tona i više od 10 milijuna eura!
Tko će to platiti, ostaje zasad još uvijek otvoreno pitanje, iako sve upućuje na to da će sanacija pasti na leđa – građana. Odnosno poreznih obveznika.
Tvrtka nema dovoljno imovine
U Ministarstvu zaštite okoliša i zelene tranzicije naglašavaju da je zakon jasan: odgovoran je onečišćivač. Za svoje protuzakonito djelovanje Šincekovi moraju biti kažnjeni sukladno Kaznenom zakonu te Zakonu o gospodarenju otpadom.
No tu postoje dva problema. Prvi je sporost pravosuđa, on se čak čini manjim. Veći problem odnosi se na pitanje – odakle se naplatiti. Naime, kako pišu 24 sata, Tipos Resurs ne raspolaže imovinom čija bi vrijednost mogla pokriti troškove sanacije onoga što je iza njih ostalo u tri hrvatska grada gdje su protuzakonito odlagali otpad. Tvrtka je vlasnik tek pogona u Gospiću i nekoliko kamiona. Tome treba pridodati i to da je s pokretanjem stečaja tvrtka dobavljačima dužna 1,1 milijun eura.
„Trošak trebaju snositi odgovorni”
„Potpuno je jasno da taj trošak trebaju snositi pravne i fizičke osobe koje su za to odgovorne. A to mogu biti vlasnik lokacije gospodarenja otpadom i/ili posjednik otpada na toj lokaciji”, smatra župan Anđelko Stričak.
Posjednik otpada je Tipos Resurs, a vlasnik lokacije, koju su Šincekovi unajmili, je tvrtka Mundus Nova projekt. Upravo oni su Šincekove prijavili inspekciji. Također su pokrenuli ovrhu na tvrtkom Tipos Resurs kako bi se osigurao novac za sanaciju. No, vraćamo se na početak, od imovine tvrtke teško će se moći pokriti visoki troškovi sanacije.
„Gdje je završila imovinska korist?”
I Stričak podsjeća na to da je Zakonom o gospodarenju otpadom propisano načelo „onečišćivač plaća“ te je određeno da je onečišćivač „financijski odgovoran za provedbu sanacijskih mjera zbog štete koju je prouzročio“.
„Prema javno objavljenim podacima USKOK-a o provođenju istrage, okrivljeni su otpad nepropisno odlagali s ciljem stjecanja protupravne imovinske koristi. Smatramo da se trošak sanacije prvenstveno mora naplatiti iz toga. Pravosudna tijela sigurno mogu tijekom kaznenog postupka utvrditi koliko je protupravne imovinske koristi bilo i gdje je završila”, kaže Stričak. To bi, po svemu sudeći, trebalo značiti da odgovornost ne može stati na tvrtki koja je napravila štetu, nego i na odgovornim osobama koji su u međuvremenu „okrenuli” hrpe novaca.
Država najavljuje novi fond
Država, odnosno Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije, najavilo je osnivanje novog fonda z sanaciju takvih odlagališta. Jedan fond, za manja divlja odlagališta, već postoji. Gradovima i općinama dijeli se 5 milijuna eura godišnje da saniraju takve lokacije. To je ono što je upravo ovih dana počeo provoditi Grad Varaždin.
No otpad koji je ostao iza Šincekovih ne spada u tu priču. Najavljuje se novi fond, ali opet će, prema najavama koje prenose 24 sata, jedan dio troškova morati snositi lokalni i regionalni proračuni.
Župan Anđelko Stričak, s obzirom na njegov odgovor koji smo dobili, smatra da Županija ne bi trebala snositi troškove sanacije. Njegov stav je jasan – pronaći način da se terete oni koji su to uzrokovali.
„Država je obvezna ukloniti otpad”
Sličnog je stava, što se tiče mogućnosti da se za sanaciju koristi lokalni proračun, i gradonačelnik Varaždin Neven Bosilj.
„Budući da je u nadležnosti inspekcije uklanjanje i zbrinjavanje otpada, a također su poznati počinitelji tog djela i vlasnik zemljišta, Grad Varaždin nema i neće imati nikakvu obvezu vezanu za uklanjanje tog otpada”, uvjeren je.
Smatra da Grad Varaždin neće morati snositi trošak čak i ako tvrtka koja je sve uzrokovala ode u stečaj.
„Tada je također država obvezna ukloniti taj otpad”, kaže Bosilj.
Iz resornog ministarstva, kao što smo naveli, najavljuju drugačiji model. Stječe se dojam da o tome još nije komunicirano sa županijama i gradovima.
Rupa u sustavu ili je netko zakazao?
Kako se uopće moglo dogoditi da neka tvrtka iza sebe ostavi hrpetine nelegalno odloženog otpada? Tko je zakazao u cijelom tom postupku? Prema pisanju 24 sata, sva nadležna tijela sa sebe skidaju odgovornost.
Uloga Grada Varaždina je dati mišljenje da je građevina za gospodarenje otpadom usklađena s dokumentom prostornog uređenja. Tu ingerencija Grada, formalno gledano, završava.
„Grad Varaždin ne izdaje nikakve dozvole za gospodarenje otpadom. Gotovo sve dozvole za gospodarenje otpadom su na razini i u nadležnosti županije, a poneke na razini države. Zbog toga na žalost, Grad Varaždin nema nikakvih mehanizama da to spriječi u začetku već to ima isključivo državni inspektorat, odnosno inspekcija zaštite okoliša”, napominje gradonačelnik Bosilj.
Postojalo samo osiguranje od štete
Varaždinska županija je tvrtki Tipos Resurs dozvolu izdala 26. veljače 2019. godine. To je bilo u vrijeme mandata Radimira Čačića. Maksimalna količina otpada koja se, prema dozvoli, može nalaziti na mjestu obrade je 10.000 tona.
Sadašnji župan Stričak tumači da je u trenutku izdavanja dozvole tvrtka raspolagala važećim osiguranjem od štete „koja može nastati kao posljedica obavljanja djelatnosti gospodarenja otpadom”.
Vrijednost police bila je nešto manje 40.000 eura, no ona se odnosi na osiguranje od požara i sličnog, a ne na ono što se ovdje dogodilo. Osim toga, ta je polica istekla u kolovozu prošle godine.
Nitko nije zatražio dodatna jamstva
Za dodatna osiguranja postoje dodatna jamstva koja bi mogla tražiti država. Sjetimo se da je država od Grada Varaždina tražila jamstvo od 30 milijuna eura kad se krenulo u zbrinjavanje bala u Brezju.
No od Šincekovih nitko nikad nije tražio nikakvo jamstvo. Kako pišu 24 sata, to je rupa u sustavu gospodarenja otpadom i Šincekovi, čini se, kao da su bili nje svjesni.
