Bio je to porez na svu robu ponuđenu na prodaju u gradu.
5.3.1918. U Varaždinu je rođen Antun Gertner, kemičar, sveučilišni profesor. Maturirao je na gimnaziji u rodnom gradu, farmaciju je diplomirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Bio je redovni profesor na zagrebačkom Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu i pročelnik Zavoda za analitičku kemiju. Proučavao je sastav pitkih i otpadnih voda, bavio se ekoloških istraživanjima o čemu je u domaćim i inozemnim časopisima objavio brojne znanstvene članke. Antun Gertner umro je u Zagrebu 26. lipnja 1993.godine.
5.3.1786. U Zagrebu je umro biskup Josip Galjuf. Rođen je u Varaždinu 20.studenoga 1722.godine, u Beču je završio bogosloviju i u Rimu 1744.godine doktorirao teologiju. Nakon što je u Zagrebu zaređen za svećenika, bio je župnik u Dubravi, 1745.godine postao je zagrebačkim kanonikom, rektorom Hrvatskog kolegija u Bologni, prisjednikom i prelatom Banskog stola.
Za zagrebačkog biskupa imenovan je 1772.godine. Biskup Josip Galjuf izdao je prvu hrvatsku crkvenu pjesmaricu: „Crkvene pjesme za svetu misu i prije propovijedi, s litanijama i molitvama“, u varaždinskoj Tratnerovoj tiskari 1776.godine tiskao je „Epistolu“ – okružnicu zagrebačkom kleru, te druge vjerske spise. Kao veliki dobročinitelj podigao je dom za nemoćne svećenike u Novoj Vesi.
5.3.1718. Na sjednici Gradskog poglavarstva koju je sazvao gradski sudac Gregur Zebec, donijeta je odluka o oslobađanju varaždinskih trgovaca plaćanja poreza „Vagovine“. Bio je to porez na svu robu ponuđenu na prodaju u gradu. Dok su domaći trgovci oslobođeni, trgovci iz drugih gradova i dalje su plaćali „Vagovinu“.
5.3.1862. U zapisima o vremenskim prilikama u prošlosti zabilježen je podatak kako je poslije blage i tople zime petoga ožujka 1862. godine na poljima kraj Varaždina počela klasati pšenica, raž i ječam. Visoke temperature u veljači su potakle cvatnju marelica i bresaka, a u ožujku su procvale i ostale voćke.
U travnju je u vinogradima loza ocvala i zametnuli se grozdići, a početkom svibnja na tržnici su prodavane dozrele trešnje. I dok je ožujak 1862. bio nezapamćeno topao, dvije godine kasnije, u ožujku 1864. godine nakon duge i vrlo hladne zime došlo je do naglog topljenja leda na Dravi. Sante leda krenule su rijekom i četvrtog ožujka led je srušio dravski most kod Varaždina, a promet prema Međimurju uspostavljen je skelom.
