Vlada je odlučila zakonski riješiti problem grijanja u zgradama. Evo kako bi to funkcioniralo...
Problemi s kojima se susreću stanari u višestambenim zgradama koji se griju preko kotlovnica mogli bi, kako se čini, uskoro biti riješeni. Najavljene izmjene Zakona o tržištu toplinske energije predviđaju, između ostalog, da će takvi stanari ubuduće plaćati prema stvarnoj potrošnji.
Mnogo je nezadovoljstva bilo u prošlosti, a problemi za one koji su ostali u sustavu grijanja preko kotlovnica dodatno su eskalirali kad se dio stanara isključio iz sustava. Od tada, naime, stanari koji su ostali u sustavu preuzimaju trošak grijanja i svih zajedničkih dijelova – takozvanih vertikala – dakle svega onoga što nema izravne veze s grijanjem njihove stambene jedinice.
Kažnjeni – ogromnim računima
Najbolje to pokazuje primjer Varaždinke Ines Hrain Ludošan, koja nam se požalila na visoke račune za grijanje koje je primila za studeni, prosinac i siječanj. Iznosi računa bili su, redom, 183, 224 i 222 eura!
“Grijem se preko kotlovnice i tvrtke Vartop. Mnogi stanari moje zgrade raskinuli su ugovor s njima i prešli na drugačije oblike grijanja. Nas nekoliko koji smo ostali kažnjeni smo što smo ostali vjerni ovoj tvrtki – ogromnim računima“, negoduje stanarka koja živi u stanu od 56 četvornih metara.
Neregulirano zakonodavstvo
Pomoć je potražila u Vartopu, no nije bila zadovoljna odgovorom. Nadala se korekciji računa, ali sve je bilo obračunato sukladno propisima.
“Upitala sam Vartop plaćamo li mi sada za one koji su se isključili iz sustava. Odgovorili su da da, i da se to događa zbog nereguliranog zakonodavstva u Hrvatskoj, dok je u drugim zemljama Europske unije to regulirano“, prenijela nam je svoje iskustvo.
Obratila se i gradonačelniku, županu, pisala na razne adrese, no odgovora nije bilo. Ipak, najava promjene zakona ju je umirila – nada se da će sljedeće zime računi ipak biti niži.
Većina stanara se isključila iz kotlovnice
U Vartopu kažu da se u zgradi u kojoj živi naša nezadovoljna sugrađanka iz sustava kotlovnice izdvojilo 79 posto stanova. Ostalo ih je tek nekoliko. Kad se usporede brojke za iste zimske mjesece u protekle tri godine, ispada da na stan nezadovoljne Ines otpada oko 70 posto više utrošene energije nego prije nego što su se ostali stanari izdvojili!
Konkretno, dok je potrošnja za njezin stan u studenome 2021. iznosila 1.023 kWh, a u istom mjesecu 2022. godine 1.041 kWh, u studenome prošle godine ta je potrošnja narasla na 1.770 kWh!
Izdvojeni stanovi koriste tuđu energiju
Istina, prošli studeni bio je nešto hladniji nego godinu dana ranije, ali ne u tolikoj mjeri. Razlog ovakvog povećanja udjela u ukupnoj potrošnji jest to što tih nekoliko stanova sada sami pokrivaju sve gubitke topline u zajedničkim dijelovima zgrade.
“Potrošnja toplinske energije koja je isporučena u zgradu velika je, jer vertikale prolaze kroz sve stanove u zgradi – pa tako i kroz stanove koji su izdvojeni iz sustava. Te vertikale, koje predstavljaju zajednički sustav, stanovima predaju toplinsku energiju, a ona se na kraju obračunava samo korisnicima koji su uključeni u toplinski sustav. Dakle, izdvojeni stanovi na neki način koriste ‘tuđu’ energiju za zagrijavanje svoje samostalne uporabne cjeline“, objašnjavaju u Vartopu.
Poziv na solidarnost nije prošao
Kao rješenje samo po sebi nameće se sudjelovanje svih stanara u troškovima grijanja zajedničkih dijelova zgrade. No, poziv na solidarnost nije naišao na odaziv.
“Na naš upit upućen predstavniku stanara da se odredi postotak kojim bi izdvojeni stanovi sudjelovali u ukupno isporučenoj toplinskoj energiji predanoj u zgradu, nismo dobili povratni odgovor. Naime, i sam predstavnik stanara izdvojen je iz sustava, kao i većina stanova, pa bi im takva odluka naštetila i stvorila dodatni trošak koji oni ne priznaju“, kažu nam u Vartopu.
Zajednički dio – iz pričuve
Možda pozivanje na solidarnost i pravičnost ne donosi rezultate, ali promjena zakona bi mogla. Prema izmjenama Zakona o tržištu toplinske energije, individualni troškovi toplinske energije bili bi razdvojeni od zajedničkih troškova, a taj zajednički dio plaćao bi se iz pričuve.
Također, obračun se više ne bi temeljio na kvadraturi stana, kao što je sada slučaj, već se predviđa uvođenje zasebnih mjerila toplinske energije.
Na taj način, svatko bi platio onoliko koliko je potrošio, dok bi se zajednički dio podmirivao solidarno. Kako će to točno funkcionirati u praksi, trebalo bi biti vidljivo već iduće zime. U Vartopu nisu previše optimistični:
“Točno je da je Vlada usvojila Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu toplinske energije, ali njega je potrebno uskladiti sa praksom, a to će biti problem.”
