Pokušaj zamjene postojećih atmosferskih bojlera otvorio je neka pitanja na koja stanari traže odgovor nadležnih.
Da zamjena plinskih bojlera može postati problem, pokazuje slučaj stanara jedne stambene zgrade u Varaždinu koji već neko vrijeme pokušavaju pronaći odgovor na pitanje zašto svoj postojeći atmosferski bojler ne mogu zamijeniti novim koji zadovoljava propise, ako se pritom ni jedna druga komponenta sustava grijanja nije promijenila.
Struka inzistira na ugradnji kondenzacijskih bojlera, no čini se da tumačenja postojećih propisa nisu sasvim jednoznačna. Zbog svega toga stanari su se odlučili otvorenim pismom obratiti gradonačelniku Nevenu Bosilju i gradskim stručnim službama. Njihov dopis u nastavku prenosimo u cijelosti, a prenosimo i stručno tumačenje dimnjačara.
Poštovani gradonačelniče Grada Varaždina, gospodine Bosilj,
Poštovana pročelnice Upravnog odjela za gradnju i komunalno gospodarstvo Grada Varaždina, gospođo Cesar Kelemen,
obraćamo Vam se javno sa molbom da se u gradu Varaždinu konačno riješi pitanje zamjena starih atmosferskih plinskih bojlera/uređaja.
Obavijest od dimnjačara
Nedavno smo u našoj stambenoj zgradi dobili obavijest od dimnjačara, u kojoj je između ostalog navedeno da je „u slučaju potrebe za zamjenom postojećeg plinskog atmosferskog uređaja POTREBNO ugraditi kondenzacijski plinski uređaj za loženje“, ali se ne navodi tko je to i odredio.
Suprotno tome je Uredbom Komisije (EU) br. 813/2013 dozvoljeno da se u EU osim kondenzacijskih bojlera i „dalje mogu stavljati konvencionalni atmosferski tipovi bojlera za zgrade sa starim dimovodnim sustavima (tip B1), pod uvjetom da isti zadovoljavaju zahtjeve za eko-dizajn, kako bi se izbjeglo stvaranje neopravdanih troškova potrošačima.“
To isto je 14. veljače 2018. godine objavljeno i na službenoj web stranici Ministarstva gospodarstva.
Napomena: Uredba je i dalje na snazi i atmosferski bojleri su još uvijek dostupni na tržištu.
Na čiju odluku se pozvao dimnjačar?
1. Pitanje je čijom odlukom dimnjačar navodi da je POTREBNO ugraditi kondenzacijski bojler, ako je prema Uredbi Komisije (EU) i dalje dozvoljena ugradnja atmosferskih bojlera?
Međutim kada su u pitanju plinski uređaji, sigurnost stanovanja je najvažnija. Kondenzacijski bojleri često se smatraju sigurnijima jer zrak za izgaranje dolazi kroz dimnjak, dok atmosferski bojleri koriste zrak iz prostorije u kojoj su smješteni. Ali i novi model atmosferskog bojlera, kao što je Vaillant atmoTEC plus VUW 194/4-5, značajno je sigurniji od starijih modela, što navodi sam proizvođač:
„Uređaj je konstruiran prema najvišim standardima kvalitete i sigurnosti, uključujući termički zaštitni osjetnik od povrata dimnih plinova te dva dodatna osjetnika koji prate ispravno odvođenje dimnih plinova, čime se jamči visoka sigurnost u radu, sukladno važećim normama.“
U opisu novog atmosferskog modela još je navedeno: „Sukladno aktualnoj europskoj direktivi o emisiji štetnih NOx plinova < 56 mgh/kWh, Vaillant je na tržište izbacio novu generaciju atmosferskih uređaja s priključkom na dimnjak atmoTEC. Kako bi se taj cilj postigao, konstruiran je bojler s plamenikom koji se hladi vodom. S ovim novim konceptom, krajnjem korisniku je na raspolaganju efikasniji i tiši uređaj koji je u potpunosti ekološki prihvatljiv“
Gotovo da nema razlika u proračunima
2. Dakle ako u našim stanovima punih 35 godina koristimo stare modele atmosferskih bojlera i na sreću nije bilo nikakvih slučajeva trovanja ugljičnim monoksidom, iz kojeg razloga ne bi mogli ponovo ugraditi nove atmosferske bojlere koji su u tom pogledu još sigurniji?
Iako se novi atmosferski bojleri u nekim tehničkim dijelovima razlikuju od starih bojlera između proračuna dimnjaka, jedan proračun sa postojećim bojlerima a drugi sa novim bojlerima koji bi se ugradili gotovo da nema razlika. To znači da postojeći dimnjak u potpunosti odgovara teh. uvjetima i za nove atmosferske bojlere.
A i od Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine dobili smo odgovor da ako postojeći dimnjak nema oštećenja od potresa, ako se ne mijenja vrsta bojlera ili priključna snaga bojlera, nije potrebno izraditi novi proračun za postojeći dimnjak i nove atmosferske bojlere te da su za naš dimnjak i dalje važeći propisi koji su bili na snazi prilikom izgradnje dimnjaka (prema članku 32. stavku 2. Tehničkog propisa za dimnjake u građevinama).
Besprijekorno rade 35 godina
3. Budući da je izradu novih proračuna dimnjaka za ugradnju novih atmosferskih bojlera od nas tražio dimnjačar pitanje je sada na temelju čije je to odluke?
Uz pitanje još jedna informacija: Prvobitno je naš upravitelj zgrade naručio izradu tih traženih proračuna, međutim nečijom greškom izrađeni su proračuni za postojeće bojlere prema kojima naši dimnjaci zadovoljavaju tehn. uvjetima samo na prva dva kata a na trećem i četvrtom NE ZADOVOLJAVAJU. Na temelju tih negativnih proračuna dimnjaka ing. strojarstva je dao prijedlog da se stari atmosferski bojleri zamijene novim kondenzacijskim bojlerima uz sanaciju dimnjaka. Međutim, suprotno tom proračunu u stvarnosti naši dimnjaci besprijekorno „rade“ već punih 35 godina. Provjerom unesenih podataka u proračun uvidjelo se da su uneseni gotovo svi pogrešni podaci. Tako je dimnjačar slučajno izmjerio promjer dimnjaka 160mm dok je stvarni 200mm, a ing. strojarstva za širinu stjenki šamotnog dimnjaka koja iznosi nekoliko centimetra, u proračunu je stavio širinu manju od jednog milimetra itd. Iz tih razloga smo gore navedene proračune naknadno sami organizirali.
Nadalje kod zamjena atmosferskih bojlera spominju se i Tehnička pravila za projektiranje, izvođenje, uporabu i održavanje plinskih instalacija, II izdanje.
Prema tim pravilima, razmak između najdonjeg i najgornjeg priključka atmosferskog bojlera na zajednički dimnjak „ne smije prelaziti 6,5 metara“, što znači da na jedan dimnjak mogu biti priključena najviše tri bojlera. Međutim, daljnji tekst tih pravila dozvoljava i veće razmake u određenim slučajevima, a u našem slučaju su na dimnjak priključena četiri bojlera i navedeni razmak iznosi oko 8,7 metara.
Pravila i propisi
4. Prema navedenome postavlja se pitanje jesu li Tehnička PRAVILA za plinske instalacije koja je 2015. godine izdala Hrvatska stručna udruga za plin i navedeni propisani razmak od 6,5 metara a koji može biti i veći, zakonski iznad Tehničkog PROPISA za dimnjake na snazi od 2007. godine koje je propisalo Ministarstva graditeljstva, prema kojem navedeni razmak nije sporan za naš dimnjak jer nije bio na snazi 1990. godine kada se dimnjak gradio?
Napomena: nama je samo poznato drugo izdanje Tehn. pravila izdano 2015. godine, međutim, prema neslužbenoj informaciji, taj razmak je navodno već 2000. godine propisan!
Zatim koji su to „neopravdani troškovi“ koji se navode u Uredbi EU zbog kojih je odobreno i dalje ugrađivati atmosferske bojlere? U našem slučaju, zamjena starih atmosferskih bojlera novim kondenzacijskim bojlerima, prema gruboj procjeni je više od 2.000 € skuplja od zamjene s novim atmosferskim bojlerima. Osim što su kondenzacijski bojleri skuplji od atmosferskih, za njih mora ing. strojarstva izraditi novi projekt i mora se ugraditi poseban dimnjak što su još dodatni troškovi. Uz to budući da je učinkovitost kondenzacijskih bojlera na temperaturi vode za radijatore do 50°C, morali bi se povećati i postojeći radijatori koji su manji jer su dimenzionirani za cca. 80°C. U suprotnom bi za postojeće radijatore bilo potrebno povećati temperaturu zagrijavanja vode u bojleru čime se povećava potrošnja plina i ujedno se gubi učinkovitost kondenzacijskih bojlera.
Važno je napomenuti da i novi atmosferski bojleri također troše manje plina u odnosu na starije modele, što čini dodatno upitnu stvarnu uštedu plina ugradnjom kondenzacijskih bojlera.
Je li itko računao isplativost?
5. Pitanje je tko je u Varaždinu izračunao isplativost ugradnje kondenzacijskih bojlera u stambenim jedinicama u kojima je potrebno zamijeniti stare atmosferske bojlere, ako u Uredbi stoji da se time potrošačima stvaraju nepotrebni troškovi?
Na kraju treba još napomenuti da smo u našoj stambenoj zgradi do 2020. godine zamijenili dva stara atmosferska bojlera sa istim tipom i snagom bojlera. Zamjena se morala prijaviti distributeru plina TERMOPLIN d.d. Varaždin i od dimnjačara priložiti pozitivan nalaz dimnjaka. Ali od 2021. godine prema nama nepoznatim „pravilima struke“ naš dimnjačar ne želi više za preostale zamjene izdati pozitivan nalaz dimnjaka za nove atmosferske bojlere te još u gore navedenoj obavijesti navodi da je umjesto atmosferskih bojlera POTREBNO ugraditi kondenzacijske.
Za razliku od atmosferskih bojlera koji se mogu pojedinačno ugraditi neovisno od ostalih bojlera koji su priključeni na jedan zajednički dimnjak, kod kondenzacijskih bojlera moraju se svi stari atmosferski bojleri i novi modeli koji su se prije pet godina ugradili istovremeno zamijeniti kondenzacijskim bojlerima.
S obzirom da na naše dopise nismo zaprimili odgovore od našeg dimnjačara niti od Hrvatske dimnjačarske udruge, sada smo se ovim pitanjima i Vama javno obratili, jer smatramo relevantnima i za ostale suvlasnike zgrada koji se isto suočavaju sa istim problemima pri zamjeni starih atmosferskih bojlera.
Budući da je nadležnima Grada Varaždina, već od kraja 2021. godine poznat naš problem zamjene starih atmosferskih bojlera nadamo se da će se još prije skorih izbora konačno riješiti i prema pravilima ili propisima jasno odrediti je li potrebno ugraditi kondenzacijske bojlere ili se prema svemu gore navedenom i dalje mogu ugraditi novi atmosferski bojleri.
Unaprijed zahvaljujemo na Vašem odgovoru i srdačno pozdravljamo,
Suvlasnici stambene zgrade u Varaždinu
