Slikao je tehnikama – prešanim ugljenom, uljem na platnu, jajnom temperom na drvetu. Njegovi likovi su osebujni, a slike bogate bojama.
13.4.1874. Nakon otvaranja nove kazališne zgrade u rujnu 1873. godine, kada su izvođene predstave na hrvatskom jeziku, predstave na njemačkom jeziku izvodi družina njemačkog kazališta Olge Stefani. To je potaklo varaždinske rodoljube da utemelje Hrvatsko dobrovoljno glumište koje je donijelo svoja pravila 13. travnja 1874. godine. U uvodu Pravila se navodi: „Hrvatsko dobrovoljno glumište sačinjava družtvo naobraženih mladića, gospodična i muževa neporočna glasa i valjana značaja, koji se u tu svrhu sjediniše da se utemelji fond za ustrojenje hrvatskog narodnog pozorišta u Varaždinu, za podupiranje dobrotvornih svrhah.“ Prvi predsjednik društva bio je Vladoj Perko.
13.4.1932. U Varaždinu je rođen Đuro Mihinjač, slikar, likovni pedagog. Diplomirao je na slikarskom odjelu zagrebačke Škole za primijenjenu umjetnost i na studijskoj grupi likovnih umjetnosti Pedagoške akademije u Čakovcu. Radio je kao nastavnik likovnog odgoja u Drugoj osnovnoj školi u Varaždinu. Imao je sedam samostalnih izložbi u Varaždinu, Čakovcu, Zagrebu i sudjelovao na kolektivnim izložbama slikara i kipara Hrvatskog zagorja i Međimurja. Slikao je tehnikama – prešanim ugljenom, uljem na platnu, jajnom temperom na drvetu. Njegovi likovi su osebujni, slike bogate bojama. Pisao je i poeziju, 1986.godine objavljena mu je zbirka stihova „Jeka čudna, tražeća.“ Đuro Mihinjač umro je u Varaždinu 28.kolovoza 1982.godine.
13.4.1906. Poslije jednogodišnje eksploatacije zatvoreno je rudarsko okno „Jozef“ kod sela Kuljevčice. Bio je to prvi ugljenokop na nalazištima lignita ivanečko – ladanjskog bazena. Jama Jozef aktivirana je ponovno 1953. godine i radila je do 1970. kada su zatvorena sva okna u Kuljevčici.
13.4.1458. nakon što su se predstavnici slobodnog i kraljevskog grada Varaždina – župnik Ivan i građanin Andrija Pivarić u Budimu požalili kralju Matiji Korvinu na nasilje pojedinih vlastelina prema Varaždincima, kralj je 13. travnja 1458. godine donio povelju kojom je zabranio županima, podžupanima i plemićkim sucima varaždinske županije da im sude i presuđuju. Za nesporazume između građana Varaždina i plemića, odnosno ostalih žitelja u županiji, jedini nadležan bio je kralj ili kraljev sudac.
13.4.1930. Okončala je djelovanje Varaždinska gimnazijska ekstenza koja je od 1920. godine bila okosnica kulturnog i prosvjetnog života u gradu i njegovim obližnjim naseljima. Gimnazijski profesori i njihovi kolege iz drugih gradova tijekom deset godina održali su više od 500 predavanja, organizirali brojne izložbe, priredbe, svečanosti. Osim u Varaždinu, Ekstenza je priređivala predavanja u obližnjim mjestima: Ludbregu, Ivancu, Knegincu, Vidovcu i drugdje. Aktivnosti Ekstenze nastavilo je Pučko sveučilište.
