Skladište smeća u Podravskoj ulici nalazi se tek par stotina metara od Drave.
Sredinom veljače ove godine jedan je krak velike USKOK-ove akcije, pokrenute širom Hrvatske, zahvatio i Varaždin. Josip i Monika Šincek iz tvrtke Tipos Resurs uhićeni su tada zbog sumnje da su u Varaždinu, Gospiću i Benkovcu nezakonito skladištili 35.000 tona otpada. U nizu kaznenih djela koja im se stavljaju na teret, nalazi se i kazneno djelo protiv okoliša.
Šincek i njegova ekipa, pokazala je istraga EUROPOL-a, lažno su deklarirali otpad. U dokumentima su navodili da je riječ o reciklabilnom plastičnom otpadu, uvezenom iz Slovenije i Italije. No, prema svemu sudeći, bilo je tu i drugih vrsta otpada. Istraga je otkrila da je kriminalna mreža nezakonito zakapala i odlagala čak i medicinski otpad prikupljen od hrvatskih tvrtki.
Utjecaj na okoliš
Laboratorijska analiza pokazala je da se nezakonito odloženo smeće zakonski smatra opasnim otpadom. Dakle, postavlja se pitanje u kojoj su mjeri Šincekovi već zagadili tlo u Varaždinu, ali i podzemne vode. Ne treba zaboraviti ni da se njihovo skladište u Podravskoj ulici u Varaždinu nalazi tek stotinjak metara od Drave.
Te hrpe smeća – one koje nisu zakopane, već su tek trebale završiti pod zemljom – a jednako tako i otpad koji se s ceste ne vidi (koji su Šinceki “zbrinuli”) i danas, tri mjeseca nakon uhićenja, još uvijek stoji ondje. U javnosti i dalje lebdi pitanje: tko će platiti sanaciju?
Takva pitanja u Varaždinu izazivaju nelagodu jer su upravo stanovnici ovoga grada, na vlastitoj koži i po cijenu zdravlja, osjetili kako državne službe – bilo lokalne, regionalne ili nacionalne – ne znaju ili ne žele riješiti goruće ekološke probleme. Stotine tisuća tona baliranog komunalnog otpada, koje je lokalna vlast od 2005. do 2013. gomilala na ulazu u grad, ondje su stajale sve do prošle godine. Zapravo, još uvijek stoje – ali u nešto manjem obujmu, jer je odvoz bala napokon započeo.
Zato neugodno varaždinsko iskustvo ulijeva nepovjerenje. Pitanje je koliko će vremena trebati da se otpad Šincekovih zbrine i da se šteta sanira.
“Grad nema nikakvu obvezu”
U ovom slučaju, za razliku od famoznih bala, ekološki incident nije uzrokovao Grad sam – barem ne izravno. Prema dosadašnjim reakcijama gradonačelnika Nevena Bosilja, stječe se dojam da to čak nije ni tema kojom će se aktivno baviti. Rješenje, smatra Bosilj, mora ponuditi država.
„Uklanjanje i zbrinjavanje otpada u nadležnosti je inspekcije. Također su poznati počinitelji tog djela i vlasnik zemljišta. Stoga Grad Varaždin nema i neće imati nikakvu obvezu vezanu uz uklanjanje tog otpada”, Bosiljev je stav.
“Treba im oduzeti što su zaradili”
To je pitanje proteklih dana postavljeno i onima koji bi željeli upravljati Varaždinskom županijom u iduće četiri godine. Ni tu nije vidljiva namjera da se lokalna, odnosno regionalna politika aktivnije uključi u rješavanje problema.
Svi oni ponavljaju ono što se podrazumijeva – da je odgovornost na tvrtki koja je štetu prouzročila. No ne čini se izglednim da u stečajnoj masi poduzeća Tipos Resurs ima dovoljno sredstava za sanaciju. Procjenjuje se da će ona, samo u Varaždinu, koštati između milijun i milijun i pol eura.
“Ta je tvrtka sigurno ostvarila određenu zaradu, treba istražiti gdje su ta sredstva završila”, smatra Anđelko Stričak iz HDZ-a. “Prvenstveno treba vlasnicima tvrtke, po meni, oduzeti sve što su zaradili, a tek se potom svi trebamo uključiti u sanaciju. Tlo, zrak i voda moraju nam biti na prvome mjestu”, poslao je Stričak ekološku poruku gostujući na Novoj TV.
“Treba ispitati dozvole za gospodarenje otpadom”
Bruno Ister iz SDP-a ide i korak dalje. On odgovornost vidi i kod onih koji su tvrtki izdali dozvolu za gospodarenje otpadom.
„Trebalo bi ispitati jesu li te dozvole izdane u skladu sa Zakonom o gospodarenju otpadom. Jer imamo slučaj u našoj županiji da se te dozvole ne izdaju u skladu sa zakonom”, rekao je Ister. Time je, sukladno predizbornom trenutku, lopticu prebacio na teren aktualnog župana Stričaka. Dozvole, naime, izdaje Varaždinska županija. Međutim, u kontekstu sanacije otpada – i to u kratkom roku – ni ovo se ne čini kao pravi put prema rješenju problema.
“Sanaciju će platiti građani”
Radimir Čačić, šef Reformista, dotaknuo se rješenja koje se u praksi provodi. No i on je uvodno morao reći ono što svi žele čuti.
„Sasvim sigurno, onaj tko je odgovoran, treba platiti. Prije svega, to je tvrtka. Ako u stečajnoj masi nema dovoljno novca, tada onaj koji je izdavao dozvole – ako nisu bile u skladu sa zakonom“, rekao je Čačić. Pa odmah iza točke dodao ono bitno: „Na kraju, platit će građani, vjerojatno na način da će se iz Fonda za zaštitu okoliša to sanirati i platiti.“
Fond za zaštitu okoliša sanira svojim sredstvima i balirani otpad u Brezju. Rješenje koje uključuje Fond čini se kao jedino realno rješenje i za ovu situaciju.
„Fond za zaštitu okoliša u drugim sličnim situacijama sanirao je otpad. Mogu vam navesti pet, šest takvih situacija. Dakle, riješit će se“, kaže Čačić.
“Sigurno postoje neki europski fondovi”
Krunoslav Lukačić iz HNS-a ipak bi htio da izvor sredstava bude što dalje od hrvatskih poreznih obveznika.
„Sigurno postoje europski fondovi za takve situacije, tako da se to ne financira sredstvima građana Varaždinske županije“, rekao je. Koji bi to bio fond, nije specificirao.
Saniranje ilegalnog odlagališta opasnog otpada čini se kao aktivnost koja bi trebala nositi oznaku hitnosti. No zasad konkretnog pomaka na terenu nema. Nelagodu izaziva činjenica da su – u ona prošla vremena – za sanaciju varaždinskih bala izdavani nalozi u kojima se tražilo hitno postupanje. No otpad je zagađivao okoliš punih 20 godina.
Varaždinci su već jednom platili cijenu tuđe neodgovornosti. Pitanje je – hoće li opet?
// Ovaj sadržaj sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija. //
