
Strategija zelene urbane obnove Grada Varaždina za razdoblje do 2034. godine je izrađena. Evo koje ciljeve si je Varaždin postavio...
Otpornost lokalnih zajednica na klimatske promjene sve je dominantnija tema u političkom prostoru Europske unije posljednjih godina. Urbani prostori pritom su posebno pogođeni, budući da mnogi među njima oskudijevaju zelenilom – jednim od glavnih elemenata koji uravnotežuje temperaturne vrhunce. Po tom pitanju Varaždin se voli smatrati zelenim gradom, sredinom koja je tijekom svoga razvoja vodila računa o toj problematici.
Zaista, najzeleniji dijelovi Varaždina osmišljeni su u vrijeme kada se o klimatskim promjenama uopće nije govorilo. Kvartovi poput, primjerice, popularnog Đureka – prostora uz Ulicu Zrinskih i Frankopana – danas su školski primjer kako je to trebalo raditi i kako bi to trebalo raditi i danas. Nažalost, neka novija vremena Varaždinu su donijela stambena naselja koja o zelenilu nisu vodila računa u dovoljnoj mjeri.

S novim javnim politikama sada se i to mijenja. Grad Varaždin, može se reći, već sada ulaže u konkretne mjere poput sadnje stabala. Tome treba pridodati i aktivnosti vezane uz energetsku obnovu javnih zgrada te razvoj biciklističke infrastrukture. Sve su to elementi koji utječu na održiv razvoj urbanog prostora.
Strategija za idućih deset godina
Bez obzira na konkretne aktivnosti koje su posljednjih godina poduzimane, čini se da nedostaje koordinirani strateški okvir koji bi ih dugoročno usmjeravao. Korak prema tome trebala bi biti Strategija zelene urbane obnove Grada Varaždina za razdoblje od 2025. do 2034. godine. Taj dokument već je izrađen – na njemu je radila tvrtka Geodesign iz Zagreba – i trenutno se nalazi u postupku javnog savjetovanja. Građani svoje primjedbe i prijedloge gradskoj upravi mogu uputiti do 19. srpnja.
Strategija zelene urbane obnove Grada Varaždina za razdoblje 2025. – 2034. godine obuhvaća više od dvjesto stranica. Njezina izrada stajala je točno 33.180,70 eura. No, taj iznos nije plaćen iz gradskog proračuna, već je izradu strategije u cijelosti financijski podržalo Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine.
Ocjena sadašnjeg stanja
Izrada strategije predstavlja važan korak prema održivom i ekološki odgovornom razvoju urbanog prostora, napominju u Gradu. Cilj je procijeniti i unaprijediti postojeće stanje zelene infrastrukture, uz istovremeno jačanje otpornosti grada na klimatske promjene.
„Postojeća zelena infrastruktura razmjerno je bogata, no neravnomjerno raspoređena i nedovoljno povezana, a potencijali za prenamjenu napuštenih ili nedovoljno iskorištenih prostora nisu sustavno obrađeni“, stoji u ocjeni sadašnjeg stanja.

Ključna pitanja kojima se strategija bavi
Izradom strategije bilo je potrebno odgovoriti na niz ključnih pitanja kako bi se osigurao učinkovit i održiv pristup urbanoj obnovi.
Tako je, primjerice, bilo potrebno utvrditi koja su područja i vrste zelenih površina prioritetna za očuvanje, proširenje ili rekonstrukciju, uzimajući u obzir ekološku vrijednost, dostupnost građanima i prostorne planove.
Jedna od ključnih aktivnosti bila je osmisliti načine za integraciju tzv. rješenja zasnovanih na prirodi u postojeću urbanu strukturu. Primjeri za to su zeleni krovovi, urbani vrtovi, šumski parkovi, ali i sustavi za zadržavanje oborinskih voda, umjesto njihovog ispuštanja u kanalizaciju.
Novogradnja je često temeljni dio gospodarskih aktivnosti neke sredine, no u slučaju održivog upravljanja urbanom sredinom posebna pažnja posvećuje se kružnom gospodarenju prostorom i zgradama. To znači da se potiče revitalizacija postojećih, zapuštenih objekata umjesto širenja na nove površine. I taj je aspekt obuhvaćen strategijom.
Obnovljivi izvori energije neizostavni su dio svake priče o zelenim politikama, pa je tako i u ovom slučaju. Mjere za poticanje njihova korištenja postoje na raznim razinama javne vlasti, no prostora za poboljšanja još uvijek ima. Visoka razina energetske učinkovitosti postala je standard za novogradnju, no na području Varaždina velik broj višestambenih zgrada još uvijek nema riješeno to pitanje.
Strategija kao smjerokaz za djelovanje
To su neke od tema koje su opširno elaborirane u nacrtu Strategije zelene urbane obnove Grada Varaždina za razdoblje 2025. – 2034. godine. Također su određeni i pokazatelji uspjeha njezine provedbe, kako bi sve pobrojane aktivnosti bile mjerljive.
Strateški dokumenti, naime, u pravilu funkcioniraju više kao smjerokazi – popisi želja koji određuju u kojem bi se smjeru grad trebao razvijati. A konkretna primjena i izvršne aktivnosti mogu se tim dokumentima prilagođavati u većoj ili manjoj mjeri.
U svakom slučaju, svrha donošenja odluke o izradi Strategije zelene urbane obnove jest uspostava sveobuhvatnog i provedivog okvira za planiranje, razvoj i upravljanje zelenom infrastrukturom u Gradu Varaždinu.
Povećati kvalitetu života
Dugoročno gledano, cilj strategije je povećati kvalitetu života građana kroz stvaranje zdravijeg, zelenijeg i otpornijeg urbanog okruženja, u skladu s načelima europskog zelenog plana i ciljevima održivog razvoja.
Dokument strategije uvodno definira osnovna obilježja gradskog prostora, i to kroz povijest sve do današnjih dana. Nakon analize niza prostornih, krajobraznih, klimatskih i drugih ulaznih podataka, definirana su četiri strateška cilja. Unutar njih definirani su posebni ciljevi, mjere i aktivnosti.
Četiri strateška cilja
Prvi strateški cilj jest očuvanje i unaprjeđenje biološke i krajobrazne raznolikosti. Radi se o mjerama koje se bave vrijednim krajobraznim područjima i prirodnim staništima. Jedan od primjera za to bio bi prostor uz rijeku Dravu.

Drugi strateški cilj odnosi se na razvoj i unaprjeđenje zelene infrastrukture. To je ono o čemu se najviše govori prilikom izgradnje novih zgrada i naselja – imamo li dovoljno zelenila? Također, to se dotiče i prometa, ali ne samo onog u kretanju, nego i onog u mirovanju. Varaždin s time ima podosta problema.
Naredni strateški cilj odnosi se na ranije spomenuto održivo gospodarenje prostorom i zgradama, putem urbane sanacije i preobrazbe, ili pak provedbom kružnog gospodarenja tim objektima.
Naposljetku, četvrti strateški cilj odnosi se na planiranje i upravljanje razvojem zelene urbane obnove. U tom dijelu predviđa se i uvođenje digitalnih alata za praćenje razvoja zelene urbane obnove. I, naposljetku, ništa od svega toga neće biti moguće bez edukacije i podizanja društvene svijesti – pa je tako i taj segment aktivnosti predviđen strateškim mjerama.
Srednjoročna vizija razvoja
Strateški dokument poput ovoga ne donosi konkretna rješenja. U njemu ne piše kako će pojedina ulica ili kvart izgledati za deset godina. Strategija daje jedan formalan okvir koji omogućava gradskoj upravi sustavno upravljanje razvojem grada.

Strategija svoje polazište ima upravo u viziji razvoja. Srednjoročna vizija razvoja, za razdoblje do 2034. godine, definirana je ovako: „Grad Varaždin je zeleno-plavi, ekološki osviješten grad s valoriziranom prirodnom, kulturnom i povijesnom baštinom, čije su vrijednosti protkane u održivi gospodarski razvoj i razvoj javnih i društvenih sadržaja na dobrobit i kvalitetu života svojih stanovnika.”
A egida pod kojom je rađena strategija glasi: „Varaždin, Grad 21. stoljeća – zelena prijestolnica sjeverne Hrvatske.”
// Ovaj sadržaj sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija. //