Drava jest zaštićena, ali i dalje je treba čuvati od negativnog ljudskog utjecaja, poručuju mladi znanstvenici.
Punih godinu dana, u kontinuitetu, učenici varaždinske Prve privatne gimnazije s pravom javnosti provodili su istraživanja na starom toku rijeke Drave, sve od slovenske granice pa do akumulacijskog jezera kod Varaždina. Željeli su ispitati kvalitetu vode na raznim dijelovima njezina toka, ali i identificirati što više životinjskih vrsta na tome području.
Europska ekološka inicijativa
Projekt su nazvali „Riječni šušur”, a provodili su ga u sklopu programa ProBlue, u razdoblju od rujna 2024. do rujna ove godine. ProBlue je međunarodni program koji potiče škole na razvoj izvannastavnih ekoloških aktivnosti usmjerenih na očuvanje lokalnih voda i edukaciju učenika o važnosti vodnih ekosustava.
Tako se i „Riječni šušur” pokazao odličnim primjerom povezivanja te europske ekološke inicijative s lokalnim pristupom. S jedne strane, projekt razvija znanstvenu pismenost na konkretan način, terenskim radom i laboratorijskim ispitivanjima.
Međunarodni dan rijeke Drave
Priliku da predstave rezultate svoga rada učenici su dobili povodom Međunarodnog dana rijeke Drave, koji se obilježava 23. rujna. Tako je prošloga tjedna u Županijskoj palači održano događanje – sada već osmu godinu za redom – na kojem su predstavljene razne aktivnosti vezane uz Dravu, a među govornicima bili su i Tena Valjak i Jakov Hubek, učenici Prve privatne gimnazije s pravom javnosti.
O značaju i važnosti rijeke Drave govori se mnogo, ali nikada to ne može biti previše.
„Svi znamo koliko je Drava bitna, ne samo Varaždincima, već cijeloj Europi, jer je jedna od rijetkih srednjeeuropskih rijeka koja je još djelomično u prirodnom stanju”, podsjeća izv. prof. dr. sc. Lovorka Gotal Dmitrović sa Sveučilišta Sjever, koja je organizator događanja. Napominje da su na našem području jednako važni i pritoci Drave, a to su Plitvica, Bednja i Lonja.
Na Dravi čak 24 hidroelektrane
Drava je duga 749 kilometara. Na svom putu povezuje alpska područja Italije, Austrije i Slovenije s panonskim područjima Hrvatske i Mađarske. Zbog njezine očuvanosti često je nazivaju „europskim Amazonom”, no svejedno su na njoj izgrađene čak 24 hidroelektrane. Dionica njezina slobodnog toka u Hrvatskoj duga je oko 300 kilometara; počinje nakon Donje Dubrave i završava na ušću u Dunav.
Ipak, unatoč provedenim zahvatima na njoj, Drava je danas jedna od posljednjih očuvanih nizinskih rijeka u srednjoj Europi. To znači da je u njoj i uz nju uvijek prisutna značajna biološka i krajobrazna raznolikost.
Zaštićena je, ali…
Područje uz rijeku Dravu i njezin pritok Muru u Hrvatskoj zaštićeno je od 2011. godine u sklopu regionalnog parka Mura-Drava, koji se proteže kroz pet hrvatskih županija. Također, to je područje i sastavni dio ekološke mreže NATURA 2000, a od 2012. godine sastavni je dio prekograničnog UNESCO rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav.
Drava je, dakle, već zaštićena, ali i dalje je potrebno raditi na njezinoj zaštiti, upozorava Gotal Dmitrović. Jedan od načina je edukacija. Upravo spomenuti učenički projekt uklapa se u taj pristup.
Proučavali bioraznolikost
Što su to učenici sve tražili i mjerili u Dravi i uz nju? Jedan od zadataka bio im je identificirati što više životinjskih vrsta, a također su i mjerili kvalitetu vode na raznim točkama njezina toka, točnije na pet mjernih postaja.
„Koristili smo metodu ‘capture reLEAse’. To znači da smo životinju uhvatili, fotografirali je, njezino glasanje snimili na diktafon i potom je vratili u prirodu”, objasnio je Jakov Hubek.
Od velike pomoći bila im je aplikacija iNaturalist, koja je svojevrsna društvena mreža prirodoslovaca, građanskih znanstvenika i biologa, a temelji se na konceptu dijeljenja i kartiranja promatranja bioraznolikosti širom svijeta.
„Koristili smo tu aplikaciju kao pomoć pri identifikaciji vrste životinje, kako bismo saznali njezin dihotomski ključ i koje joj je dvojno nazivlje”, rekao je Hubek.
Aplikacija koja prepoznaje ptičji pjev
Druga aplikacija koja im je bila od velike pomoći je Merlin ID: „Ta aplikacija nam omogućuje da prema zvuku ptičjeg pjeva identificiramo vrstu.”
„Lov” na životinjske vrste koje žive u Dravi i uz Dravu bio je razmjerno uspješan. Podaci govore da na ovome prostoru živi: 128 vrsta ptica, 72 vrste riba, 15 vrsta vodozemaca i 12 vrsta gmazova.
„Našli smo 20 ptica, 9 riba i 7 vodozemaca”, iznio je Hubek.
Babuška porijeklom iz Kine
Tena Valjak napomenula je da je među pronađenim ribama bila i jedna invazivna vrsta: „To je babuška. Ona nije iz Hrvatske, smatra se da je donijeta iz Kine te je nekako završila u Dravi.”
Također, uz Dravu živi: 37 vrsta vretenaca, 157 vrsta kornjaša, 29 vrsta leptira. U tome dijelu nisu bili sretne ruke: „Nažalost, skoro ništa nismo našli, jer naš projekt počeo je u rujnu, a njihova sezona počinje u travnju ili svibnju. Našli smo tek par vrsta.”
Analiza kvalitete vode
Drugi zadatak bio je utvrditi kakva je kvaliteta vode na tom dijelu toka rijeke.
„Kao bioindikatori poslužili su nam mali račići, jer smo znali da ih je više tamo gdje je voda čišća”, objasnio je Hubek.
Laboratorijske analize ipak su dale preciznije rezultate. Radili su kolorimetrijsku analizu.
„Koristili smo razne reagense. Kad ih stavimo u vodu, ona mijenja boju. Prema njezinu intenzitetu možemo odrediti koncentraciju fosfata ili nekih drugih spojeva u vodi”, opisala je Tena Valjak tu metodu.
Voda čišća bliže granici
U tablici su prikazali rezultate mjerenja za amonijak, nitrat, nitrit, fosfat, slobodni kisik, pH vrijednost i ukupnu tvrdoću vode. Kao što se vidi, voda je čišća na gornjem toku rijeke, uz slovensku granicu, nego što je niže, bliže Varaždinu. To su protumačili intenzivnijom poljoprivrednom aktivnošću na tome području. Ipak, bez obzira na te razlike, dobiveni podaci pokazuju da je dravska voda jako kvalitetna.
„Zaključak našega projekta bio je da se promjene događaju iz mjeseca u mjesec. Neke vrste su osjetljive na promjene u abiotskim faktorima, kao što su klimatske promjene, ali i ekološke promjene nastale ljudskim utjecajem. Zato nas je ovaj projekt naučio važnosti kontinuiranog istraživanja ekosustava i potrebi za njegovim očuvanjem”, zaključili su mladi znanstvenici.
// Ovaj sadržaj sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija. //
