Otvaranje novih kamenoloma neće biti dozvoljeno, kaže državna tajnica. Oporbi to nije dovoljno.
Nakon službenog proglašenja Parka prirode „Zagorske gore”, postojeći kamenolomi moći će nastaviti s radom, dok otvaranje novih neće biti dozvoljeno.
Riječi su to državne tajnice Anje Bagarić, koja je u Hrvatskom saboru prošloga tjedna predstavila prijedlog zakona kojim bi se trebalo zaštititi područje Maceljske gore, Ravne gore, Strahinjščice, Ivanščice i Bednjanskog kraja.
Sudeći prema toj izjavi, lokalno stanovništvo koje se već nekoliko godina bori protiv otvaranja kamenoloma na lokalitetu Siljevec – brdu na južnoj padini Ivanščice, na području Općine Budinščina – može odahnuti.
No, je li zaista tako? Iako se na prvu čini da jest, neka pitanja ipak su ostala otvorena i nakon što je saborska rasprava završila.
Svi su protiv kamenoloma
Osnovni zaključak (četverosatne!) rasprave jest da sve političke opcije dijele stav protiv otvaranja novih kamenoloma.
Razlika među njima jest u tome što je oporba zahtijevala da se u tekst zakona ugradi rečenica kojom bi se takvo što izrijekom zabranilo. Određivanje prema toj temi na razini preporuke, smatraju, nije dovoljno.
S druge strane, vladajuća opcija ne inzistira na doradi prijedloga zakona.
Kamenolom, HDZ i SDP
Siljevec je bio najčešće spominjana tema u okviru rasprave o zakonu kojim bi se područje od oko 30 tisuća hektara proglasilo parkom prirode i tako mu pružila dodatna razina zaštite. Uključene kamere iskorištene su i za uobičajena politička potkusurivanja.
Primjerice, Goran Kaniški, HDZ-ov načelnik Općine Gornji Kneginec, u nekoliko je navrata pokušao podbosti oporbu, ukazujući na to da je pitanje kamenoloma Siljevec odgovornost županijske vlasti – one vlasti, naravno, južno od Ivanščice, gdje stoluje SDP-ov župan Željko Kolar.
Na to su oštro reagirale Anita Curiš Krok – županova zamjenica u Saboru i načelnica Konjščine – te Jasenka Auguštan-Pentek, gradonačelnica Zlatara, a apelu da se ova tema ne koristi za prikupljanje političkih poena pridružio se i Miroslav Marković, zamjenik varaždinskog gradonačelnika.
Kamenoloma nema u županijskom prostornom planu
Kaniški je nastojao objasniti kako je nužno da projekt, kako bi zaživio, bude predviđen prostornim planom Krapinsko-zagorske županije. Bez obzira na to što cijeli postupak vezan uz otvaranje kamenoloma provode resorna ministarstva središnje države.
– Ako toga kamenoloma nema u prostornom planu županije, njega naprosto ne može biti! – jasan je bio HDZ-ov zastupnik.
Budinščina jedno, Županija drugo
I – nema ga. Lokalitet Siljevec ucrtan je tek u prostorni plan Općine Budinščina, još od 2008. godine. Taj plan nikada nije usklađen s planom više razine, odnosno županijskim planom.
Naizgled, problem ne postoji. Curiš Krok čak je citirala dio tog županijskog dokumenta u kojem se navodi da je „nove površinske kopove kamenoloma, pješčara i glinokopa prvenstveno potrebno planirati neposredno uz postojeće lokacije u cilju zaštite krajobraznih vrijednosti prostora”.
Županijski zavod rekao da su planovi – sukladni!
No, Zoran Gregurović, HDZ-ov gradonačelnik Krapine, podsjetio je na jedan drugi sporni detalj u cijeloj toj priči. Riječ je o očitovanju Zavoda za prostorno planiranje Krapinsko-zagorske županije iz 2020. godine. To županijsko tijelo u dopisu nadležnom ministarstvu navodi da su prostorni planovi Općine Budinšćina i Krapinsko-zagorske županije – sukladni!
Kako je to moguće kad je jasno da Siljevec nije ucrtan u županijski plan? Štoviše, taj je prostor označen kao prirodna baština – zaštićeni krajolik i prirodni krajobraz.
Zavod se u davanju tog mišljenja rukovodio dijelom tekstualnog dijela prostornog plana, u kojem stoji da je „na području županije moguće formirati nova eksploatacijska polja pod uvjetom da se ona planiraju u općinskim i gradskim prostornim planovima…”
Ministarstvo gospodarstva odabralo Geomin
To je bilo dovoljno Ministarstvu gospodarstva da pokrene koncesijski natječaj za Siljevec. Jedini ponuditelj bila je tvrtka Geomin, koja je i odabrana u lipnju 2021. godine.
Četiri su godine prošle otkako je Geomin dobio zeleno svjetlo da napravi sve što je potrebno u fazama koje prethode otvaranju kamenoloma.
Istražni radovi završili su još sredinom 2022. godine. Utvrđene su rudne rezerve na toj lokaciji i napravljen je opširan elaborat. Nešto kasnije iste godine izrađen je i idejni rudarski projekt za eksploataciju kamena. Izrađena je i glavna ocjena prihvatljivosti za ekološku mrežu – i za istražni prostor, i za pristupni put.
Zapelo na lokacijskoj dozvoli
Sljedeći korak trebao je biti ishođenje lokacijske dozvole. Sada je kraj 2025., a ona još uvijek nije izdana. Glavni razlog – neusklađenost prostornih planova Općine Budinščina i Krapinsko-zagorske županije.
Geomin, naime, ne može pokrenuti postupak sve dok se to ne riješi. Tvrtka je taj ključni detalj pokušala razriješiti u više navrata: prvi put još 2018. i 2019. godine, zatim 2022., pa 2023. godine. Posljednji zahtjev za usklađivanjem poslan je 10. siječnja 2025.
Mještani ne žele kamenolom
Paralelno sa svim poslovnim aktivnostima Geomina, sa sjeverne strane brda „događa se narod”. Stanovnici Ivanečke Željeznice i okolnih mjesta organizirali su se te nizom pravnih i građanskih akcija nastoje zaustaviti otvaranje kamenoloma. Aktivnosti predvodi Ekološka udruga “Naša Ivanščica”.
Nisu se predavali ni kada su do njih dolazile glasine da je to „gotova stvar protiv koje se ne može ništa”, ali ne vjeruju ni naizgled povoljnim glasinama koje poručuju da je “investitor spreman odustati od projekta ako ga se obešteti”.
Jednako tako, ni sve ono što je rečeno na prošlotjednoj sjednici Hrvatskog sabora još uvijek ne garantira da njihov problem s kamenolomom Siljevec postaje prošlost onoga trenutka kad se izglasa Zakon o proglašenju Parka prirode „Zagorske gore”.
Što je s projektima koji su “u postupku”?
Jer, bez obzira na to što je državna tajnica izrijekom navela da se u parku prirode ne mogu otvarati novi kamenolomi, nešto drugačiju izjavu dala je odgovarajući na upit o projektima koji su u postupku:
„Što se tiče ovih kamenoloma koji su u fazi istraživanja… Ako su u postupku, oni će proći procjenu utjecaja na okoliš te ćemo u skladu s tim donositi daljnje odluke.”
(Nastavit će se…)
Serijal tekstova ‘Kamenolom i spalionica na zagorskim bregima’ objavljuje se uz financijsku potporu Agencije za elektroničke medije iz Programa poticanja novinarske izvrsnosti.
