Još 2004. godine stručnjaci Hrvatskog šumarskog instituta proveli su prvu analizu zdravstvenog stanja tuja i upozorili na niz nepovoljnih čimbenika.
Očuvanje zdravlja i dugovječnosti javnog zelenila postaje sve veći izazov u urbanim sredinama. Klimatske promjene koje donose visoke temperature, duga sušna razdoblja i sve češće ekstremne vremenske pojave, u kombinaciji s iscrpljenim i zbijenim tlom te ograničenim prostorom za rast korijena, znatno otežavaju održavanje biljnog fonda u vitalnom stanju. Sve struke koje sudjeluju u planiranju, sadnji i upravljanju javnim površinama, uključujući i parkovna groblja kakvo je varaždinsko, traže rješenja kojima bi se osigurala otpornost i dugoročna održivost zelenila.
Još 2004. godine stručnjaci Hrvatskog šumarskog instituta proveli su prvu analizu zdravstvenog stanja tuja i upozorili na niz nepovoljnih čimbenika: lošu kvalitetu sadnica, ograničen prostor za korijenje i prisutnost štetnika. Studija iz 2018. godine potvrdila je da klimatske promjene imaju sve veći utjecaj – tuje su oslabljene zbog visokih temperatura i nedostatka vlage, a time postaju lakša meta štetnicima i bolestima.
Novi sustav navodnjavanja
Kako bi se ublažili negativni učinci suše, tuje na groblju moraju biti optimalno navodnjavane, što do sada nije bio slučaj. Zbog toga je izgrađen novi bunar, položeni glavni vodovi te instaliran sustav „kap po kap“ koji će pokriti i dijelove groblja koji do sada nisu imali navodnjavanje. Radovi se provode fazno kako bi se groblje moglo nesmetano koristiti.
Uz infrastrukturne mjere, provode se i biološki tretmani: revitalizacija tla organskim materijalima, primjena mikrobioloških pripravaka poput Trichoderma atrobrunneum i Beauveria bassiana, te fitosanitarni tretmani za jačanje biljaka i suzbijanje štetnika.
Testiraju se otpornije vrste
Kako bi se osigurala dugoročna održivost zelenila, testiraju se i nove, otpornije vrste za potencijalnu sadnju na groblju. Riječ je o vrstama Taxus baccata i Cupressocyparis leylandi. Cilj je isprobati kako će se one uklopiti u postojeći krajobraz groblja i kako će uspijevati u uvjetima ovog staništa.
Sve preporučene stručne mjere najprije se testiraju na manjim površinama kako bi se usporedili rezultati i odabrale najuspješnije metode. Radi se o procesu koji zahtijeva vrijeme i praćenje, ali samo tako može se doći do trajnog rješenja.
Očuvanje baštine i funkcionalnosti
Ulaže se i u uređenje prostora – uređuju se punktovi za otpad i slavine, planira se obnova povijesnih objekata – mrtvačnice i čuvarske kućice – te modernizacija infrastrukture u skladu s konzervatorskim smjernicama. Cilj je očuvati kulturno i prirodno nasljeđe groblja, ali i osigurati njegovu funkcionalnost i dostojanstvo prostora.
Izazovi s tujama tako postaju dio šireg procesa prilagodbe klimatskim promjenama. Varaždinsko groblje, kao i mnoga europska povijesna groblja, prolazi kroz nužnu transformaciju – od tradicionalnog parka do održivog zelenog prostora koji se temelji na znanosti, promišljenom planiranju i strpljenju.
