Vrijedni volonteri dosad su iz dravske šume uklonili više od 20 tona otpada!
Prošle su već pune tri pol godine od prve akcije u kojoj je vrijedna volonterska ekipa iz dravske šume i okolnih polja izvukla hrpe nelegalno odbačenog otpada. Inicijativa je tog proljeća 2022. krenula od jedne osobe – Maja Bilušić shvatila je tijekom svojih čestih šetnji tim dijelom grada da to što pritom pokupi nekoliko komada smeća i odnese ih kući nije dovoljno.
– Bilo je potrebno pozvati građane na masovnu akciju. Poziv svima uputila sam preko društvenih mreža, Mirta se javila iste sekunde – prisjeća se Maja.
“Uz Dravu sam vezana od malena”
Mirta Lampelj spremno je reagirala upravo zato što je o svemu tome razmišljala na isti način.
– Uz Dravu sam vezana od malih nogu te sam tijekom šetnji šumom i ja znala usput sama čistiti, sebi za dušu, pritom promišljajući kako je ipak potreban malo veći zahvat – iznosi Mirta svoje objašnjenje o tome kako se početni „klik” dogodio tako brzo.
Građani su se spremno priključili, prepoznali su važnost takvih akcija, jer mnogima je Drava važan dio njihova života. Teško se praviti da ih se ne tiču prizori koje tamo zatiču. Iako gradske službe svakih nekoliko godina, izdvajajući velika javna sredstva, očiste značajna područja, pokazalo se da to nije dovoljno.
Uklonjeno više od 20 tona otpada
Pokazuju to i brojke. U 26 akcija prikupljeno je više od 21 tone otpada. Volonteri to stave na hrpe, a onda to preuzima komunalna tvrtka.
– Kad smo gotovi, nazovemo Drageca iz Čistoće, koji dođe s nekoliko radnika i oni to odvezu – objašnjava Mirta.
Od samih početaka ova je akcija u javnosti prepoznata pod nazivom „Kavica i čista Dravica”. Ideja je od početka bila da to bude i akcija čišćenja i povezivanja ljudi te druženja. Poziv upućen Domagoju Mariću tu se pokazao ključnim.
– Mirta i Maja pozvale su me da se priključim akciji ne samo kao volonter, nego i da moja Medina škrinja bude donator – kaže poznati varaždinski ugostitelj. Tako na svaku akciju Medo donese kave i čajeve, pa i koju malo jaču kapljicu.
“S odrastanjem priroda mi je sve važnija”
Nije slučajno baš on izabran. Domagoj je veliki ljubitelj prirode, o čemu se mogu uvjeriti pratitelji društvenih mreža – tamo, naime, često objavljuje prekrasne fotografije cijelog niza detalja koji ne promiču njegovu oku.
– Od malih nogu vezan sam uz prirodu, provodio sam mnogo vremena na selu kod bake i djeda. Kasnije, u mladosti, s društvom sam često bio na Dravi uz roštilj i druženje. S odrastanjem mi je priroda sve važnija i važnija – kaže Medo.
Nikola propustio samo jednu akciju
Varaždinski volonteri od početka su dobili podršku udruge Čisteći medvjedići. Dolazili su i volonteri iz Zagreba, ali i nekih drugih obližnjih dijelova Hrvatske. No varaždinska jezgra ekipe vrlo se brzo širila, a posebno je vrijedno što je zadržan kontinuitet. Mnogi koji danas čiste u akciji su prisutni od samih početaka.
Domagoj kaže da se akciji odazove uvijek kad je u Varaždinu, a Nikola Fulir, još jedan vrijedni volonter, može se pohvaliti da je dosad propustio samo jednu akciju.
– Ja sam Banfičar, stalno sam na Dravi. Tu sam proplivao, tu vozim bicikl, bavim se nordijskim hodanjem, iza nas je toliko roštilja, druženja… Drava nam je važna. Najmanje što možemo napraviti jest očistiti za onima koji to ne vide tako – objašnjava Nikola što ga motivira da sudjeluje.
Vidi se napredak, ali…
Zanimalo nas je ima li napretka ili je to Sizifov posao. Većina se slaže da se napredak vidi. Mirta, istina, iznosi iskustvo da mnoge površine koje očiste na proljeće na jesen opet budu zatrpane smećem:
– Preko ljeta obično imamo stanku jer je vegetacija previsoka. Tada se i ne vidi u tolikoj mjeri koliko gdje ima smeća. No s dolaskom jeseni sve to poprima pravu sliku.
Koraci na bolje su, dakle, mali, ali – složit će se svi – ipak primjetni. Zanimljivo viđenje ima Domagoj:
– Od 40.000 stanovnika Varaždina, otpad u prirodu ne baca njih više od stotinjak. Ostali građani itekako su savjesni. Ali taj mali postotak radi veliku štetu. No ako smanjimo svako malo taj broj samo za jednoga, s vremenom će svi prestati s takvom praksom.
Svakakvi neobični “ulovi”
Kaže da ga čudi što toga i dalje ima, budući da se sve to može odvesti na reciklažno dvorište.
– Nedavno smo čak našli crne vreće s pokošenom travom! A znamo na društvenim mrežama objaviti fotografije najneobičnijih „ulova”: od patika, štikli, modnih detalja – ima svega… – kaže Domagoj.
Djeca redovito dolaze i stalo im je
Neke akcije dosad su provedene i s Dječjim vrtićem „Bajka” – sudjelovali su mališani, roditelji i odgojiteljice. No mališani dolaze i na ostale akcije. Mirtin sin sada ima dvije i pol godine i počeo je sudjelovati. Tako je bilo i s drugom djecom.
– Klincima to dođe kao kratki izlet prije ručka. Nabavili su si čak i mini hvataljke – kaže Mirta.
Ksenija Uroić također je od prvih dana dio ove priče, a s njom najčešće dolazi i sin Vito, koji sada ima šest godina.
– Stvarno rijetko propuštamo akcije. Zbog tog spoja prirode i druženja nekako se čini logičnim da je djeci tamo zanimljivo. Istovremeno, njemu je zaista stalo da očisti Zemlju – opisuje Ksenija kakav je odnos djece prema okolišu.
Kako djeci objasniti zagađenje prirode
Je li u pitanju obiteljski odgoj ili na djecu utječe ono što uče u vrtiću, teško je reći – vjerojatno oboje. Ksenija vjeruje da šumska pedagogija, koju provode u vrtiću koji njezin sin polazi, sigurno ima utjecaja.
Zanimalo nas je kako djeca sebi tumače to da su neki ljudi odvezli otpad u prirodu.
– Nerijetko se tome zna čuditi. Obično odgovorim da su to napravili ljudi koje netko nije naučio što nije dobro. Ne volim im govoriti o zločestim ljudima jer ni sama ne vjerujem u to. Više volim to tumačiti kao da o tome nisu razmislili na dobar način – iznosi Ksenija kako tome pristupa s pedagoške strane.
“Akcija je samo dodatno aktivirala čistećeg medvjedića u meni”
Ksenija, slično kao i drugi volonteri, otpad u prirodi nije počela čistiti priključenjem akciji – svi oni to imaju u sebi od ranije.
– Svi moji odlasci na Dravu završe tako da se kući vratim s barem jednom vrećicom otpada. „Kavica i čista Dravica” samo je dodatno aktivirala čistećeg medvjedića u meni – priča Ksenija.
Osim Drave, čistili i po gradskim kvartovima
Nakon dvije godine čišćenja dravske šume i područja oko jezera Motičnjak, fokus volonterske grupe proširio se i na gradske kvartove. Pokazalo se da i tamo ima mnogo posla.
No pritom je važno uključiti stanare koji tamo žive. Jer „Kavica i čista Dravica” nije komunalna služba koja dolazi na poziv.
– Uvijek pozovemo građane da se organiziraju, mi ćemo doći pomoći – tumači Mirta.
Oko zgrada isto mnogo otpada
Bilo je desetak takvih akcija dosad. Nažalost, svakakav se otpad može naći oko zgrada, pa čak i dječjih vrtića. Opušci, vlažne maramice, ambalaža, limenke, staklo – posebno mnogo ima takozvanih „unučića”, odnosno „bombica”.
Nažalost, ponekad se događa da gradske službe takav otpad jednostavno samelju, bez prethodnog čišćenja. To, u svakom slučaju, ne može biti najbolji način košnje zelenih površina.
Planovi za dalje – osnivanje udruge
Iza varaždinskih čistećih medvjedića godine su volonterskog rada – tone i tone otpada uklonjene su iz prirode, a građani koji se prije nisu poznavali povezali su se oko nečega važnog. Kako kažu, važan je taj dojam da se radi nešto zaista konkretno.
U planu su daljnje akcije, ali i formalizacija njihova djelovanja. Mirta otkriva da je plan osnovati udrugu kako bi mogli uspostaviti bolju suradnju s Gradom Varaždinom. Volonterima bi, kaže, dobro došla pomoć grada oko nekih osnovnih troškova koje imaju u akcijama, a Grad, sasvim je sigurno, prepoznaje važnost ovakvih građanskih inicijativa.
// Ovaj sadržaj sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija. //
