Mislilo se da spada u izumrlu vrstu, a onda je pronađen na Ivanščici.
Transilvanijski monaški skakavac neobičan je kukac. Za razliku od većine skakavaca, ova vrsta uopće nema krila. Oklop mu je izdužen, tamnosmeđ ili sivkast, izgleda poput komadića kore, što mu omogućuje kamuflažu na vlažnom šumskom tlu. Iznimno je malen, nije dulji od jednog centimetra, no njegova važnost veća je od cijelog jednog – milijune eura vrijednog kamenoloma.
Ponovno otkriven na Ivanščici i Strahinjčici
Na razini Europe on je ugrožena vrsta, a u Hrvatskoj ga nema – izumro je, mislilo se dugi niz godina. No tada je ponovno pronađen na području planina Strahinjčice i Ivanščice. I to upravo na području gdje je prije dvadesetak godina netko odlučio da bi bilo zgodno odlomiti komad planine kako bi se iz nje izvukao vrijedan tehničko-građevinski kamen.
Taj kamenolom još uvijek ne radi. Na lokaciji Veliki Siljevec obavljene su istražne radnje, ispisane su stranice i stranice raznih dokumentacija i studija, izdan je cijeli niz mišljenja, no do konačnog pokretanja kamenoloma još nije došlo.
S jedne strane tomu se protive građani, ponajprije oni koji žive na sjevernim obroncima Ivanščice, a s druge strane postoje neriješeni pravno-administrativni sporovi između investitora, županijske uprave te tijela središnje države.
Prirodne vrijednosti koje Siljevec čine posebnim
Nevjerojatan je i impozantan popis prirodnih vrijednosti vezan uz područje Siljevca, koje je u svome mišljenju iznijelo Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije. Lokacija kamenoloma, naime, dio je područja Vršni dio Ivanščice, dijela ekološke mreže Natura 2000. Ministarstvo upozorava na posljedice do kojih će otvorenje kamenoloma sigurno dovesti, kao i koje prirodne vrijednosti bi takve gospodarske aktivnosti potencijalno mogle ugroziti.
Transilvanijski monaški skakavac samo je jedna stavka na tome dugom popisu biljnih i životinjskih vrsta, ali iznimno vrijedna stavka.
„Područje planiranog eksploatacijskog polja Siljevec predstavlja stanište najveće zabilježene subpopulacije vrste transilvanijski monaški skakavac u Hrvatskoj. S obzirom na to da je vrsta vjerojatno pleistocenski relikt i vjerojatno jedini monaški skakavac endemičan za Srednju Europu, vrlo je važno osigurati povoljne uvjete za njegov opstanak i očuvanje“, piše Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije u službenim dokumentima.
Ugrožene šume i biljke
No nije taj skakavac jedino što vrijedi u prirodnom bogatstvu koje nudi Ivanščica, odnosno konkretan dio ekološke mreže. Kako navodi struka, ono što bi se sigurno dogodilo ako kamenolom Siljevec počne s radom jest gubitak od 27 do 44 hektara ilirske bukove šume te još 2,7 hektara zbog izgradnje šumskih prometnica.
Kamenolom bi mogao utjecati na staništa cijelog niza biljaka. Tamo se nalaze važni lokaliteti za kaćune. Riječ je o divljim orhidejama. Sve vrste kaćuna zakonom su zaštićene i ne smiju se brati.
Važni kukci, vodozemci i šišmiši
Područje gospodarskog zahvata predstavlja pogodno stanište, primjerice, za alpinsku strizibubu, duguljasta i vitka kukca koji je jedan od najpoznatijih strizibuba europske faune. Ima crne pjege na plavom pokrilju i duga ticala sa čupercima crnih dlačica. Brojnost ove vrste opada zbog – sječe šuma.
Tamo živi i jelenak, najveći europski kornjaš prepoznatljiv po „rogovima“ mužjaka. Može dosegnuti veličinu od čak osam centimetara. Glavni razlog njegove ugroženosti je uklanjanje starih i mrtvih stabala iz šuma, čime nestaje izvor hrane za ličinke.
Velika četveropjega cvilidreta je kornjaš veličine do 40 mm, spada u veće kornjaše Europe. Jedinke ove vrste imaju četiri crne pjege, za razliku od alpinske strizibube koja ih ima šest.
Žuti mukač je strogo zaštićena vrsta u Hrvatskoj. To je malena žaba maslinasto-žute boje poznata po metalnom zvuku svojega glasa nalik mukanju. U slučaju opasnosti, žuti mukač iz bradavica na koži izlučuje otrovne spojeve kojima se brani, pri čemu se izvrne na leđa i napadaču pokazuje svoj jarko obojeni trbuh.
Velikouhi šišmiš vrsta je s izrazito dugim uškama i tihim letom prilagođenim lovu u šumi. Ova vrsta označena je kao osjetljiva zbog staništa koje nastanjuje, starih listopadnih šuma koje su pod velikim pritiskom čovjekovog gospodarskog utjecaja u cijeloj Europi.
Zatim su tu Grundov šumski bijelac, sitni noćni leptir svijetlih krila koji nastanjuje stare šume, te danja medonjica, noćni leptir koji leti danju. Upravo područje ekološke mreže Vršni dio Ivančice odabrano je kao važno za očuvanje ove vrste.
Šire područje oko Siljevca dom je gorskog potočara, vretenca dužine do 10 centimetran, tijela crne boje sa žutim mrljama; modre sase, rane proljetnice tamnoljubičastih cvjetova tipične za subalpske travnjake; i kiselicine vatrene plavke, malog plavog leptira vezanog uz biljke kiselice na kojima žive njegove gusjenice.
Koliki je negativan utjecaj?
Već taj kraći popis otkriva pravo bogatstvo živoga svijeta koje je stavljeno pod zaštitu u sklopu ekološke mreže, a tim je vrstama Siljevec – dom.
Uzevši sve to, ali i niz dodatnih potencijalnih ugroza u obzir (kao što su vodna staništa, a ne treba zaboraviti ni podzemne vode), Ministarstvo je zaključilo da se „ne može isključiti negativan utjecaj na populacije ciljnih vrsta uslijed uznemiravanja ili eventualnog stradavanja jedinki pojedine vrste“ ako kamenolom počne s radom.
Geomin izradio Glavnu ocjenu
Takvo je mišljenje nadležno tijelo dalo u sklopu postupka dodjele koncesije, čime je pred investitora stavljena obveza izrade Glavne ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu, ali nedavno i pred Općinu Budinščina, u sklopu pokrenute izmjene njezina prostornog plana.
Tvrtka Geomin, investitor u kamenolom, Glavnu ocjenu je izradila. Taj dokument sada stoji i čeka jer zbog administrativno-pravnog spora tvrtka ga još ne može predati resornom ministarstvu. Kako smo već pisali, prepreka leži u nesukladnosti županijskog i općinskog prostornog plana. Ipak, kako doznajemo, rezultat te Glavne ocjene je da bi utjecaj kamenoloma na okolišnu mrežu bio – u granicama dozvoljenog!
Općina ne želi izraditi Glavnu ocjenu
S druge strane, Općina Budiniščina nije izradila Glavnu ocjenu prihvatljivosti za ekološku mrežu. I neće.
Općinska vlast, naime, odustala je od izrade te studije. Načelnik Franjo Jagić objasnio je potez time da izrada te dokumentacije predstavlja dodatan financijski teret, ali i dodatno prolongiranje donošenja izmjena prostornog plana, koje si Općina ne može priuštiti.
Glavni cilj izmjene plana, rekao je, prenamjena je određenih poljoprivrednih parcela u građevinske kako bi se mladim obiteljima omogućio ostanak na području Budinščine. Kako se sve te parcele nalaze izvan obuhvata ekološke mreže, jedino što tjera Općinu na izradu Glavne ocjene prihvatljivosti jesu baš ti ucrtani kamenolomi. Stoga je općinsko čelništvo odlučilo – izbrisati kamenolome iz prostornog plana.
// Ovaj sadržaj sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija. //
