Tvrtka bez prihoda, gubici milijunski, a plaća direktora 12.500 eura.
Mladen Jozinović, direktor tvrtke Zero Global Waste Croatia, na Županijskom sudu u Varaždinu ovoga mjeseca osuđen je na dvije i pol godine zatvora zbog toga što si je, ustvrdio je sud, nezakonito isplatio bonus od oko 200.000 eura u vrijeme kad je bio direktor javne tvrtke Piškornica.
Ovo je drugi put da se Jozinoviću sudilo po istoj optužnici, prvi put bio je oslobođen krivnje, no Visoki kazneni sud RH poništio je presudu i vratio postupak na početak. Posljednja presuda zasad je nepravomoćna, nakon žalbe konačni pravorijek donijet će viši sud.
Plaća 12.500 eura
Možda više od same presude – za djelo koje datira gotovo deset godina unazad – pažnju javnosti privukao je podatak iznesen na sudu da Jozinovićeva direktorska plaća danas iznosi oko 11.000 eura! Štoviše, službeni podaci Fine, prema pisanju Danice.hr, pokazuju da mu je neto plaća čak i veća, oko 12.500 eura.
To bi bilo sukladno podacima Hrvatske gospodarske komore, koji pokazuju da je Zero Global Waste Croatia prošle godine na plaće potrošila oko 250.000 eura. A tvrtka ima samo jednog zaposlenika – direktora.
Milijunski gubici
Poslovni rezultat ovoga poduzeća nije nimalo reprezentativan. Tvrtka je osnovana krajem 2017. te iz godine u godinu bilježi gubitke, u pravilu između 300.000 i 600.000 eura. Prošlu godinu Zero Global Waste Croatia završila je čak 673.000 eura u minusu.
To, kako se čini, nije nikakav problem za tvrtku u investicijskoj fazi. Naime, dosad nije pokrenuta ni jedna ozbiljna gospodarska aktivnost pa stoga tvrtka praktički ne ostvaruje nikakve prihode. A ako se uzme u obzir da je riječ o hrvatskoj podružnici teksaške tvrtke Zero Global Waste, iza koje stoji multimilijunaš Jeffory Blackard, može se pretpostaviti da prostora za gomilanje gubitaka ima još sasvim dovoljno.
„Nije to neka sirotinja”
Ti ljudi, naime, „nisu neka sirotinja”. Tako je to opisao gradonačelnik Novog Marofa Siniša Jenkač u intervjuu na lokalnom radiju prije nekoliko godina. Gradonačelnik je bio prilično impresioniran renomeom tvrtke koja je krovni nositelj investicije u Podrutama, a koja je uznemirila tamošnje stanovništvo.
Postrojenje za obradu neopasnog otpada vakuumskom pirolizom mještani Podruta i aktivisti okupljeni oko Ekološke udruge „Naš zavičaj” vrlo jednostavno su opisali kao – spalionicu. Dok su gradonačelnik i investitor pokušali objasniti da pretvaranje otpada u brikete pri visokim temperaturama nije spaljivanje zato što u procesu nema prisutnosti zraka, mještane nisu zanimale tehnološke finese. Tim više što hrvatski zakon pri nabrajanju postupaka spaljivanja otpada navodi i pirolizu.
– Nije to neka nakupina… Nije to neka sirotinja… To su izrazito ozbiljni ljudi. Iza njih stoji američka vlada – dao je, u spomenutoj emisiji na Radiju Novi Marof, Jenkač svoje viđenje tvrtke koja investira u Podrutama. Pridodao je i zanimljiv detalj: – Jedan od suvlasnika je obitelj Hunt, po kojoj je snimana serija Dallas.
Supetar, Teksas
Jeffory D. Blackard, predsjednik i izvršni direktor navedene kompanije, na službenim internetskim stranicama tvrtke predstavljen je kao „poduzetnik, građevinski investitor, filantrop i jedan od najistaknutijih vizionara u Sjedinjenim Američkim Državama”. Navodi se da ima „više od 30 godina iskustva u međunarodnom poslovanju i razvoju nekretnina, tijekom kojih je stvorio imovinu vrijednu više od 2 milijarde dolara te utemeljio metodu razvoja nazvanu neoretroizam”.
Blackard je navodno veliki zaljubljenik u hrvatsku obalu. Blizu Dallasa još prije 20 godina sagradio je, u skladu s načelima tog „neoretroizma”, repliku bračkog Supetra, nazvavši to selo Adriatica. Nakon toga je u Hrvatskoj počeo tražiti pogodnu lokaciju za razvoj turističkog resorta i naposljetku je pronašao na Pašmanu. No ta investicija se izjalovila.
Suradnja s Pripuzom
Prilikom svog posjeta Hrvatskoj prije sedam godina Jeff Blackard posjetio je Zadar, Zagreb i – Varaždin. Društvo mu je pravio Petar Pripuz, hrvatski „kralj smeća”, s obzirom na to da je Blackarda u Hrvatskoj, osim turizma, zanimao i sektor gospodarenja otpadom. Tvrtka Zero Global Waste iskazala je interes za suradnjom, a onda i preuzimanjem Pripuzove C.I.O.S. grupe.
U delegaciji koja je tada došla u Hrvatsku bili su i Rick Santorum, nekadašnji republikanski senator i kandidat za predsjednika SAD-a, te Gentry Beach, gospodarstvenik koji je bio potpredsjednik nacionalne kampanje američkog predsjednika Donalda Trumpa. To je, dakle, taj milje koji Siniša Jenkač opisuje riječima – „nije to neka nakupina”.
Piroliza u Brezju
Postojale su tada ozbiljne namjere da se Blackardovo postrojenje za vakuumsku pirolizu instalira u varaždinskom Brezju, u tamošnjem MBO-u u vlasništvu Pripuzove tvrtke CE-ZA-R.
Varaždinci nisu bili sasvim svjesni da im se na ulazu u grad sprema instaliranje toga postrojenja, istog onakvog kakvo je kasnije uzbunilo stanovnike Podruta. U svibnju 2020. godine CE-ZA-R je zatražio mišljenje mora li za pokretanje rada postrojenja provesti procjenu utjecaja na okoliš.
Postrojenje je, prema službenoj dokumentaciji, tamo već bilo smješteno. Planirani kapacitet bio je 95.000 tona obrađenog otpada na godinu. Tadašnje Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja izdalo je rješenje da postupak procjene utjecaja na okoliš – nije potrebno provesti.
No na kraju ni od toga posla nije bilo ništa. Multimilijunaši iz Teksasa za realizaciju svoje investicije tada su na karti svijeta pronašli – Podrute.
U Varaždinu rekonstrukcija, a u Podrutama…
Zanimljivo je da se u zahtjevu koji je nadležnim tijelima podnio CE-ZA-R spominjala rekonstrukcija postrojenja za mehaničko-biološku obradu otpada. Kasnije u Podrutama u sličnom postupku govori se da nema nikakve rekonstrukcije. Upravo taj detalj je nadležnim tijelima olakšao izdavanje uporabnih dozvola.
Upozorili su na to, ali i na neke druge sporne detalje, lokalni aktivisti iz Eko udruge „Naš zavičaj”. U svom podnesku Upravnom odjelu za prostorno uređenje i graditeljstvo Varaždinske županije, koji su poslali i na adresu nadležnog ministarstva, ustvrdili su da postoje nezakonitosti koje su pratile izdavanje uporabne dozvole. Naveli su niz argumenata; jedan od njih je da je u konkretnom slučaju bila riječ o rekonstrukciji gospodarskog objekta iz djelatnosti strojne obrade metala u djelatnost gospodarenja otpadom. A to, naglasili su, zahtijeva izdavanje građevinske dozvole.
– Tvornički kompleks tijekom godina imao je više proizvodnih namjena – od bivše ciglane, preko pogona za skladištenje, oporabu i proizvodnju PET ambalaže, do tvornice Omega, čija je osnovna djelatnost bila strojna obrada metala. Za sve te promjene trebale su biti izdane odgovarajuće dozvole za rekonstrukciju – podsjećaju u udruzi na dosadašnju praksu.
Kako Županija pravda izdavanje dozvola
Iz Varaždinske županije odgovaraju da je kod izdavanja dozvole uvaženo to da je „riječ o već izgrađenom prostoru i lokaciji čija je namjena već bila gospodarenje otpadom”. O spornom pitanju rekonstrukcije ni riječi, iako je u tome bila suština onoga na što su aktivisti upozorili.
Što o tome kaže investitor? Direktor Jozinović navodi da su prilikom prenamjene gospodarskih objekata bili izvođeni manji građevinski radovi koji su prethodili postupku izdavanja uporabnih dozvola. Ali tezu da se radi o rekonstrukciji smatra netočnom.
„Pokrenite postupak poništenja dozvola”
Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine reagiralo je povodom podneska Eko udruge „Naš zavičaj”. U svome podnesku udruga je tražila poništenje svih izdanih dozvola, a ministarstvo je naložilo županijskom upravnom odjelu da prema tome postupi.
Evo doslovnog citata iz dopisa Ministarstva upućenog Varaždinskoj županiji odnosno njezinu Upravnom odjelu za prostorno planiranje u lipnju 2025. godine.
– Poziva se čelnik tijela da poduzme zakonom propisane radnje kako bi o predmetnom zahtjevu bilo odlučeno odnosno da po službenoj dužnosti, a po pravodobnom prijedlogu Eko udruge „Naš zavičaj”, pokrene postupak poništavanja ili ukidanja citiranih dozvola.
Jozinović o tome ne zna ništa
Jozinović kaže da on nema informaciju o postojanju službenog dokumenta kojim bi Ministarstvo naložilo Županiji pokretanje postupka ukidanja navedenih dozvola.
– Kada bi ta informacija bila točna, zasigurno bih bio upoznat s time, premda ne vidim nikakav razlog i osnovu za tako nešto, a ovako smatram da se radi o neistinitoj informaciji – poručuje Jozinović.
Županija nije ustanovila nezakonitosti
Pokušaj raspetljavanja tumačenja ove situacije ponudili su u Varaždinskoj županiji. U odgovoru toga tijela stoji da nije točno da je Ministarstvo zatražilo da se provede „postupak ukidanja sporne dozvole”. Ono je, dodaje se, samo zatražilo od nadležnog županijskog tijela da razmotri zahtjev Eko udruge za poništenjem dozvola.
A po tome zahtjevu aktivista pročelnik Upravnog odjela već je ranije donio odluku.
– Pročelnik je 27. i 30. lipnja Eko udruzi uputio obavijesti u kojima ih izvještava da nisu ispunjene pretpostavke za primjenu izvanrednog pravnog lijeka poništavanja predmetnih dozvola – odgovaraju iz Županije.
„Županija je postupila transparentno”
Kad već spominjemo Varaždinsku županiju, recimo i to da je župan Anđelko Stričak bio nezadovoljan time što su aktivisti iz Novog Marofa iskazali nezadovoljstvo njegovim odnosom prema ovome problemu. Oni su mu, naime, zamjerili da odgovornost prebacuje na druge institucije. Župan se s takvim viđenjem ne slaže.
– Točna i potpuna informacija je da je župan Anđelko Stričak održao nekoliko sastanaka s predstavnicima udruge „Naš zavičaj”. Na tim sastancima predstavnici udruge detaljno su upoznati s nadležnostima upravnih odjela Varaždinske županije te Zavoda za prostorno uređenje Varaždinske županije, kao i sa zakonskim odredbama te procedurama koje investitor mora poštovati te koje dokumente mora ishoditi – naveli su u svome odgovoru iz Županije.
Kažu da su udruzi na uvid dali sve informacije s kojima raspolaže Županija, kao i da su im dostavljene preslike svih akata vezanih uz lokaciju u Podrutama koje je izdala Varaždinska županija.
– Sve to pokazuje da je Varaždinska županija postupala potpuno transparentno prema javnosti i zainteresiranoj udruzi – zaključuje se u odgovoru župana na ovu problematiku.
Grad Novi Marof – nenadležan
No aktivisti, kažu, od političkih lidera očekuju više od transparentnosti. Ona bi se, smatraju, trebala podrazumijevati. Od političkih predstavnika očekuju da se aktivnije uključe u obranu njihova interesa. I to ne očekuju samo od onih na županijskoj razini, već isto tako i od onih iz lokalne sredine.
No na lokalnoj razini još teže nailaze na sugovornike. Gradonačelnik Siniša Jenkač odbio je i novinarski poziv na intervju. Obrazložio je to time da je Grad Novi Marof za bilo koje od spornih pitanja – nenadležan.
(Nastavit će se…)
Serijal tekstova ‘Kamenolom i spalionica na zagorskim bregima’ objavljuje se uz financijsku potporu Agencije za elektroničke medije iz Programa poticanja novinarske izvrsnosti.
