Gradonačelnik je odbio poziv na intervju. Svoje tumačenje situacije u Podrutama iznio je pisanim putem...
U vrijeme kad je u Celju, prije nešto manje od dvadeset godina, građena spalionica otpada, nije zabilježeno nikakvo „događanje naroda”, negodovanje lokalnog stanovništva ili pokušaj da se taj projekt zaustavi. Razloga za tako nešto može biti nekoliko; prije svega, čini se da je među slovenskim stanovništvom prisutna nešto viša razina povjerenja u državu nego što je to slučaj u Hrvatskoj.
No u Toplarni Celje danas kažu da su na takvo javno ozračje utjecale još barem dvije stvari: građanima su precizno objašnjene financijske koristi koje će lokalna zajednica i domaćinstva ostvariti od takvog pogona i, ono što je možda najvažnije, potpuno transparentna javna komunikacija, u vrijeme prije realizacije projekta, trajala je – pune tri godine!
U Podrutama – sasvim drukčiji put
To je, može se zaključiti, neki minimalni okvir aktivnosti koji je nužan pri realizaciji okolišno osjetljivih projekata odnosno onih koje javnost na taj način doživljava. U Podrutama kraj Novog Marofa u protekle tri godine napravljeno je sve – suprotno od toga.
Najprije je postrojenje za obradu otpada metodom vakuumske pirolize u tajnosti dopremljeno u pogon u vlasništvu tvrtke Omega. U danima koji su uslijedili gradonačelnik Siniša Jenkač rekao je da ne želi ništa reći o tome projektu dok „ne dođe vrijeme”. Mještanima koji su postavili određena pitanja u vezi s projektom odgovarali su odvjetnici, prijeteći tužbama. Investitor je, umjesto javne komunikacije, predstavnike lokalne ekološke udruge zvao na privatan sastanak, i to neposredno uoči prosvjeda koji je održan u srpnju 2022. godine.
Investitor se u danima, mjesecima i godinama koji su uslijedili odazivao na upite medija, ne može se reći da se odlučio na potpuni odmak od javnosti. No precizan i detaljan uvid u projekt koji je uznemirio mještane Podruta izostao je. U tvrtki Zero Global Waste Croatia, koja u kotlini usred zagorskih brega radi na realizaciji ovoga projekta, danas će reći da nije spremna javno komunicirati sve podatke jer se to onda – koristi protiv nje. Direktor Mladen Jozinović pritom misli na aktiviste okupljene oko Eko udruge „Naš zavičaj”.
Komunikacija s javnošću izostala
Nešto malo aktualnih tehničkih pojedinosti investitor nam je predstavio proteklih tjedana, provevši nas kroz pogon u Podrutama. Nešto više informacija vezanih uz tehnologiju i planirani način rada dostupno je iz opisa projekta koje je tvrtka dostavila nadležnim tijelima, a uz puno muke uspjeli pribaviti aktivisti toga kraja. No pitanja je ostalo još podosta, a održavanje šire javne rasprave ili javnog savjetovanja ili zbora građana – kako god to nazvali i u kojoj god to formi bilo – čini se, kako vrijeme prolazi, sve manje izvjesnim.
Gradonačelnik Novog Marofa Siniša Jenkač još prije tri godine izjavio je da je on pozvao investitora na javnu komunikaciju odnosno na pravovremeno obavještavanje javnosti. S druge strane, predstavnik investitora Mladen Jozinović kaže ovako:
– Uključivanje javnosti u obvezi je nadležnih upravnih tijela. Investitor će sudjelovati u postupcima radi sudjelovanja javnosti kada i ako ih budu organizirala nadležna upravna tijela.
No bitno je i sljedeće tumačenje.
– Javna rasprava nije predviđena u fazama u kojima nije propisana studija utjecaja na okoliš – tumači Jozinović, napominjući da je postrojenje dimenzionirano na način da studija utjecaja na okoliš nije potrebna.
Grad Novi Marof – nenadležan
U takvim okolnostima, kad nema mogućnosti javnog dijaloga, mještani su odlučili pravno se ojačati i krenuti nekim drugim putem. Dosad su podnijeli podneske upozoravajući na nezakonitosti pri izdavanju uporabnih dozvola za pogon u Podrutama. No također upozoravaju i na problematiku vezanu uz Prostorni plan Grada Novog Marofa.
To je, zapravo, jedini dio ove problematike, prema tumačenju gradonačelnika Jenkača, koji se koliko-toliko tiče lokalne samouprave odnosno Grada Novog Marofa. Ali samo u vezi njegova donošenja. U vezi sa svim ostalim u Gradu odgovaraju ovako:
– Razumijemo zabrinutost dijela građana, no ističemo kako Grad nije nositelj postupaka vezanih uz predmetni projekt, niti su određene odluke u njegovoj izravnoj nadležnosti.
Jenkač ne želi intervju o toj temi
To je bio i razlog zašto je odbio poziv na intervju:
– Zbog prirode samog postupka i činjenice da se radi o predmetima koji su u nadležnosti drugih institucija, ne smatram potrebnim davati zaseban intervju.
Ipak, pisanim putem osvrnuo se na neka otvorena pitanja. Nezadovoljni mještani Podruta predbacili su mu da se izbjegava javno odrediti u vezi sa spornim projektom.
– Grad Novi Marof ne zauzima stavove prema pojedinačnim projektima koji se eventualno planiraju na području Grada – odgovara prvi čovjek grada. Dodao je tek svoj općeniti stav: – Podržavamo gospodarske aktivnosti koje su utemeljene na zakonima, doprinose razvoju lokalnog gospodarstva i ne ugrožavaju okoliš ni kvalitetu života naših sugrađana.
A na pitanje ugrožavaju li okoliš i kvalitetu života trebaju odgovoriti druga nadležna tijela.
Prostorni plan kontradiktoran
No što je s Prostornim planom Grada Novog Marofa? Naime, članovi Ekološke udruge „Naš zavičaj” osporavaju tumačenje plana. Upozoravaju na to da pojedini njegovi dijelovi nisu u suglasju.
– Postojeći članci su u međusobnom konfliktu tumačenja, jer isključuju jedan drugoga te je moguća manipulacija prostornim planovima i različito tumačenje Prostornog plana uređenja Grada Novog Marofa – navodi se u njihovoj inicijativi za izmjenom prostorno-planskih dokumenata.
Gospodariti otpadom može se bilo gdje?
U jednom članku tako trenutno piše da je unutar zona gospodarsko-proizvodne namjene moguća obrada otpada „u svrhu proizvodnje novih sirovina”, kao i da su dozvoljene „građevine za gospodarenje otpadom”. Udruga traži promjenu tog članka kako bi se gospodarenje otpadom onemogućilo unutar građevinskog područja naselja.
S druge strane, jedan drugi članak plana navodi da se „građevine za obradu otpada u svrhu proizvodnje novih sirovina”, kao i „građevine za gospodarenje otpadom”, mogu graditi u gospodarskoj proizvodnoj zoni Možđenec jug.
Dakle, plan predviđa da se otpadom može gospodariti u zoni Možđenec jug, ali onda također zasebno navodi da se to može u bilo kojoj gospodarsko-proizvodnoj zoni.
– Da je namjera zakonodavca bila omogućiti gospodarenje otpadom u svim gospodarskim zonama, ne bi bilo potrebe za posebnim propisivanjem jedne konkretne lokacije u planskom aktu – piše udruga u svojoj žalbi nadležnim tijelima.
Za tumačenje plana Grad – nenadležan
Gradonačelnik Jenkač kaže da je tumačenje prostornog plana, iako ga donosi Grad Novi Marof, na – nekom drugom.
– Prostorni plan Grada Novog Marofa je javan akt koji propisuje uvjete gradnje i korištenja prostora. Tumačenja pojedinih njegovih odredbi, kao i zakonitost konkretnih projekata, u nadležnosti su stručnih službi i tijela zaduženih za prostorno planiranje i upravne postupke. Grad nije ovlašten donositi ocjene o zakonitosti zahvata koji su u postupku kod drugih nadležnih tijela – poručuje gradonačelnik.
Čemu onda sastanci?
Gradonačelnikovo tumačenje njegovih ovlasti, odnosno ovlasti upravnih tijela Grada Novog Marofa, može se činiti sasvim u skladu s uzusima jedne uređene države. No, s obzirom na to da je Hrvatska uređena država na papiru, ali ne i u praksi, iza takvog načelnog stava ostaju otvorena neka pitanja.
Primjerice, ako je zaista točno da Grad Novi Marof i gradska izvršna vlast nemaju nikakve nadležnosti u tome projektu, zašto gradonačelnik održava sastanke s predstavnicima investitora?
Gradonačelnik ne krije da poznaje Mladena Jozinovića. Ne krije ni da se oni sastaju. U emisiji emitiranoj na Radiju Novi Marof u travnju 2022. godine rekao je da se zadnji put sastao s njim „prije desetak dana” i da su razgovarali „o svačemu”.
Detaljnije od toga nije želio govoriti. Stoga je za očekivati da je Jenkač Jozinoviću tada objasnio da Grad Novi Marof “ni za što nije nadležan” pa da “nema potrebe za daljnjim sastancima”.
Aktivisti neće odustati
Slično kao i nezadovoljni mještani Ivanečke Željeznice, Margačena, Salinovca i ostalih sela koji se već nekoliko godina bore protiv otvaranja kamenoloma na Siljevcu, tako i mještani Podruta poručuju da od svojih zahtjeva neće odustati. Borit će se, kažu, protiv realizacije toga projekta – postrojenja za obradu otpada vakuumskom pirolizom odnosno spalionice – svim legalnim sredstvima.
– Ovdje se borimo za Ivanščicu, za vodu, zrak i zemlju naših predaka. Ovo nije politika – ovo je goli opstanak. Nećemo dopustiti da nam nekakvi arogantni pojedinci grade spalionicu pod prozorom ili kamenolom na planini netaknutoj tisućama godina! Ako netko misli da ćemo šutjeti dok nam otrov i prašinu guraju pod nos, grdno se prevario – poručuju iz Eko udruge „Naš zavičaj”.
Serijal tekstova ‘Kamenolom i spalionica na zagorskim bregima’ objavljuje se uz financijsku potporu Agencije za elektroničke medije iz Programa poticanja novinarske izvrsnosti.
