Događanje su zajednički priredili Kulturno-umjetnička udruga Magda i Luisa te Područna škola Madžarevo.
U Madžarevu je u ponedjeljak svečano obilježena iznimno značajna obljetnica – punih 180 godina organiziranog školstva u mjestu. Događanje su zajednički priredili Kulturno-umjetnička udruga Magda i Luisa te Područna škola Madžarevo.
Obljetnica je otvorena postavljanjem tematske izložbe starog školskog pribora, knjiga, fotografija, ručnih radova, kinča i portreta zaslužnih učitelja i dobročinitelja škole. Izložbu je pripremila slikarica Marija Habunek Brckan, koja je u rad unijela i vlastiti umjetnički pečat.
Svečani program okupio je sadašnje i bivše učenike škole, članove udruge Magda i Luisa, mlade glazbenike Doru i Ivana Bunčića, glumicu Ljiljanu Bogojević te učiteljicu i recitatoricu Snježanu Hranić. Program je vodila Dubravka Baneković, utjelovivši lik grofice Luise Erdődy.
Okupljenima su se obratili voditeljica škole Dunja Marić i gradonačelnik Novog Marofa Siniša Jenkač. Jenkač je u govoru naglasio povijesnu važnost škole u Madžarevu, istaknuvši da je upravo ondje osnovana prva područna pučka škola u ovome dijelu Hrvatskog zagorja.
– Pogledamo li unatrag, vidimo da su i vremena prije 180 godina bila burna i presudna. Godine 1848. Hrvatski sabor donosi odluku o napuštanju mađarskog i njemačkog jezika u službenoj uporabi. To je razdoblje ilirskog preporoda, ali i snažnih političkih previranja unutar Ugarske – podsjetio je Jenkač.
Naglasio je i kako su se Hrvati tada izborili za razvoj pučkog školstva, svjesni da opismenjavanje naroda predstavlja temelj napretka. Učenika je, prema zapisima iz 1900. godine, bilo čak 170, što je za ono vrijeme bio izniman broj.
Središnji dio programa bila je promocija etno slikovnice Tibora Martana “Dora i kinč povedaju Jurjevsku pripovest”. Slikovnica je namijenjena djeci i mladima, a kroz jednostavan i privlačan prikaz približava zaštićenu nematerijalnu baštinu Hrvatskog zagorja — jurjevske običaje i tradiciju izrade kinča.
Predstavile su je stručnjakinje iz muzejske i knjižničarske struke: Tihana Kušenić iz muzeja Staro selo Kumrovec, vjeroučiteljica Marina Krbot, folklorist i odgojitelj Krešimir Plantak Večerin, knjižničarka Zrinka Lončar te muzejska pedagoginja zagrebačkog Etnografskog muzeja Željka Jelavić. Izdavanje slikovnice podupro je Grad Novi Marof.
